Stroža kontrola gotovine na granici: Profesori iz Beograda pisali organima BiH
Profesori Univerziteta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić zatražili su od nadležnih organa u Bosni i Hercegovini da se izvrši hitna procjena rizika i razmotri pojačana kontrola gotovine na graničnim prelazima, usljed sumnji da bi moglo doći do nelegalnog transfera novca iz Srbije.
Dopisi upućeni na trinaest adresa
Kako je prenio portal Nova.rs, dvojica profesora su proslijedila ukupno 13 dopisa institucijama u Srbiji i inostranstvu. Osim Bosne i Hercegovine, ove zahtjeve su zaprimile Evropska unija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. U dopisima se apeluje na nadležne službe da procijene bezbjednosne i finansijske rizike, te da pojačaju nadzor na kopnenim prelazima i međunarodnim aerodromima.
Dopisi su upućeni Generalnom direktoratu Evropske komisije za poreze i carinsku uniju (DG TAXUD), Upravi carina Srbije, Upravi za sprečavanje pranja novca, Graničnoj policiji Srbije, kao i aerodromima u Beogradu i Nišu. Na regionalnom nivou, dokumenti su dostavljeni carinskim, policijskim i finansijsko-obavještajnim strukturama u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH.
Povod dešavanja u bankarskom sektoru
Glavni razlog za ovakav potez leži u aktuelnim previranjima unutar finansijskog sektora Srbije, a posebno u činjenici da je oduzeta dozvola za rad Alta banci, uz prateće javne sumnje o obimnim prenosima novca van granica te zemlje.
“Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja zahtijevaju provjeru, odgovorne institucije ne smiju čekati da novac nestane da bi počele raditi svoj posao”, naglasili su Obradović i Radonjić. Oni su takođe istakli da Srbija ne smije postati država iz koje se sredstva sumnjivog porijekla neometano iznose, dok građani snose posljedice potencijalnih zloupotreba.
Preventivne mjere a ne ograničavanje građana
Od institucija se traži da pojačaju razmjenu informacija na međunarodnom nivou o sumnjivim novčanim tokovima, te da blagovremeno obavijeste javnost ukoliko registruju veće nepravilnosti ili neuobičajena kretanja novca, vodeći računa o zakonskim okvirima i istragama koje bi mogle biti u toku.
Obradović i Radonjić su podvukli da javno iznesene tvrdnje same po sebi ne predstavljaju dokaz niti potvrdu nezakonitosti, već da ih tek treba ispitati. Njihov cilj, kako navode, nije sputavanje slobodnog i zakonitog kretanja građana ili njihove imovine, nego pravovremena prevencija.
“Novac koji je zakonito stečen i prenosi se u skladu s propisima nema razloga da bude predmet sumnje. Ali ako postoji pokušaj iznošenja nezakonito stečenog novca, država mora reagovati prije nego što bude kasno. Zaštita javnog interesa ne završava se na državnoj granici”, zaključuju beogradski profesori.
Prema važećim propisima u BiH, fizička lica preko granice bez posebnih odobrenja mogu prenijeti gotovinu u iznosu do 10.000 evra. Za sada nema zvaničnih informacija o tome da li će institucije BiH postupati po upućenoj inicijativi.
