Demokrate preuzimaju Predstavnički dom: šta mogu, a šta ne mogu protiv Trumpa
Prema projekciji CNN-a, Demokrate preuzimaju Predstavnički dom američkog Kongresa, što bi Donaldu Trumpu u završne dvije godine mandata donijelo znatno jaču opoziciju. Sa novom većinom mogle bi da zaustavljaju njegove zakonske inicijative, otvaraju istrage o radu administracije i uslovljavaju dogovore o finansiranju države.
Ovlasti se preuzimaju tek 3. januara 2027.
Kontrola se ne mijenja odmah poslije izbora. Nova većina dobija ovlasti sa početkom mandata novog saziva Kongresa, 3. januara 2027. godine. CNN-ova projekcija je medijsko proglašenje očekivanog ishoda, dok zvaničnu potvrdu rezultata daju izborne vlasti nakon brojanja i propisanih provjera.
Preuzimanje Doma demokratama dalo bi važan institucionalni oslonac za suprotstavljanje predsjedniku. Koliko daleko mogu ići zavisi i od ishoda borbe za Senat, od veličine većine i od toga koliko su sposobni da glasaju zajedno.
Istražni odbori kao glavno oruđe
Najveća promjena ogledala bi se u kontroli nad odborima Predstavničkog doma. Demokratska većina mogla bi da odredi prioritete istraga, zakaže javna saslušanja i traži dokumentaciju o odlukama administracije.
Odbori imaju i pravo da izdaju obavezujuće pozive za svjedočenje ili dostavljanje dokumenata. Takvi zahtjevi često vode u spor sa Bijelom kućom, uključujući pozivanje na povjerljivost predsjedničkog odlučivanja. Kako se navodi u službenom objašnjenju Predstavničkog doma, istražne ovlasti dio su sistema kontrole vlasti, ali moraju imati legitimnu zakonodavnu svrhu. Odluke administracije, trošenje javnog novca i postupci zvaničnika tako bi mogli postati predmet dugotrajnih istraga koje javnost pažljivo prati.
Zakoni bez oba doma ne prolaze
Za savezni zakon potrebna je saglasnost oba doma Kongresa o istom tekstu. Zato bi demokratska većina u Predstavničkom domu mogla zaustaviti prijedloge koje podržavaju predsjednik i republikanci, čak i ako republikanci zadrže Senat.
Sa druge strane, demokrate ne bi mogle same da sprovedu sopstveni zakonodavni program – njihovi prijedlozi morali bi kroz Senat i do predsjednika. Trump bi mogao uložiti veto, a za njegovo nadglasavanje potrebna je dvotrećinska podrška u oba doma. Bijela kuća bi zato za nove zakone morala da traži dogovor sa demokratskom većinom.
Budžet kao pregovaračka poluga
Kontrola Doma dala bi demokratama snažnu poziciju i pri usvajanju zakona o finansiranju državnih institucija i programa. Mogli bi tražiti izmjene prioriteta potrošnje i odbijati rješenja s kojima se ne slažu.
Ipak, Predstavnički dom sam ne određuje ukupnu saveznu potrošnju. Za nove zakone o finansiranju nužan je dogovor sa Senatom i predsjednikom, što otvara prostor i za kompromise i za političke blokade.
Optužba u Domu, presuda u Senatu
Demokratska većina mogla bi običnom većinom izglasati optužbu protiv predsjednika u postupku impicmenta. Takva odluka sama po sebi ne uklanja predsjednika s funkcije.
Suđenje se potom vodi u Senatu, a za osuđujuću odluku i smjenu potrebna je podrška dvije trećine prisutnih senatora. Osvajanje Predstavničkog doma zato nije dovoljno za smjenu predsjednika, niti znači da će demokrate nužno pokrenuti takav postupak.
Senat ostaje presudan
Predstavnički dom ne potvrđuje predsjednikove kandidate za ministre, ambasadore i savezne sudije – ta ovlast pripada Senatu. Ako republikanci zadrže taj dom, mogli bi nastaviti potvrđivati Trumpove kandidate i blokirati demokratske zakonske prijedloge. Demokratsko preuzimanje Senata bilo bi dodatno ograničenje za Bijelu kuću.
Prema CNN-u, rezultat otvara put Hakeemu Jeffriesu da postane prvi Afroamerikanac na čelu Predstavničkog doma. Za tu funkciju još mora dobiti podršku na glasanju nakon konstituisanja novog saziva.
Trump bi ostao predsjednik sa pravom veta i izvršnim ovlastima, ali bi za nove zakone i dogovore o finansiranju morao pregovarati sa domom koji kontrolišu njegovi politički protivnici.
