Matra Group iz Laktaša lobira za kupovinu oružja u SAD
Američki advokat Robert Harmala, osnivač i većinski vlasnik kompanije Matra Group iz Laktaša, angažovao je svoju lobističku firmu u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se zalagao da američke institucije kupuju vojnu opremu koja se proizvodi u Glamočanima kod Banjaluke. Podaci iz registra američkog Kongresa pokazuju da je Matra Group, koja se bavi proizvodnjom šaržera, u julu 2025. godine potpisala ugovor o lobiranju sa američkom firmom Telegraph Avenue Advisors, a dokumenti potvrđuju da je Harmala vlasnik obje kompanije.
Od Travnika do pogona kod Banjaluke
Matra Group registrovana je 2013. godine u Travniku, a danas posluje u Glamočanima, nadomak Banjaluke. Firma je specijalizovana za proizvodnju namjenske opreme, prvenstveno šaržera za automatske puške AK-47.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH iz 2021. godine, bila je jedna od rijetkih domaćih kompanija koje su dobile dozvolu za izvoz na afričko tržište. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ju je tokom 2016. godine navelo i među vodećim izvoznicima naoružanja i vojne opreme, a kako je tada kazao resorni ministar Staša Košarac, u 2022. godini bila je jedna od tri firme kojima su izdate dozvole za izvoz oružja i vojne opreme u Izrael.
Direktor Matre Enes Hodžabegović potvrdio je za Detektor da su najveći izvoz ostvarivali u afričke zemlje, najčešće preko partnera iz Srbije, te da ugovor o izvozu u Izrael nikada nisu realizovali.
Šta je cilj lobiranja u Vašingtonu
Kao teme lobiranja navedeni su zagovaranje kod Ministarstva odbrane SAD-a da kupuje vojne, odnosno odbrambene proizvode od Matra Groupa, kao i reautorizacija Zakona o nacionalnoj odbrani SAD-a (NDAA), akta koji definiše od koga američke vojne snage mogu kupovati oružje. U izvještajima nije precizirano za koje tačno proizvode je lobirano.
Sjedinjene Američke Države imaju stroge propise koji obavezuju vojsku da kupuje vojne proizvode i opremu samo ako su proizvedeni u SAD-u. Kroz proces reautorizacije pomenutog zakona lobisti nastoje obezbijediti izuzeća ili dopuštenja za nabavku specifične vojne opreme, što otvara vrata i firmama izvan te zemlje.
Predsjednik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Denis Hadžović kazao je za Detektor da su takve lobističke aktivnosti u središtu politike sadašnje američke administracije. „Sa ovom administracijom sve je trgovina, tako da i neke kompanije poput ovih traže izlaz na to tržište. To je osnovna premisa američke politike“, pojasnio je Hadžović, ocijenivši da bi se firme iz BiH trebale tome prilagoditi.
Senat, vojska, CIA i Odbrambena logistička agencija
Kao institucije s kojima je bio u kontaktu, Harmala je u prvom izvještaju naveo američki Senat i Predstavnički dom. Od oktobra 2025. na listi su se našli i američka vojska i Centralna obavještajna agencija (CIA), a od januara 2026. i Odbrambena logistička agencija, koja nabavlja opremu i zalihe za američke oružane snage.
Harmala nije odgovorio na pitanja o tome koje je proizvode Matra Groupa nudio američkim institucijama, kao ni da li je i koliko tačno plaćeno lobiranje. „S obzirom na zakone u Bosni i RS-u koji se tiču objavljivanja informacija, morat ću odbiti komentar“, naveo je u pisanom odgovoru.
Hodžabegović je rekao da bi bili zadovoljni kada bi se prodaja povećala i proširila na druga tržišta, posebno američko. „Do sada nismo postigli nikakav dogovor s američkim vlastima o kupovini naših proizvoda, ali bi nam to itekako pomoglo i unaprijedilo naš rad“, kazao je on.
Manje od 5.000 dolara po kvartalu
Tromjesečni izvještaji o aktivnostima Telegraph Avenue Advisorsa pokazuju da je ta firma tokom 2025. i 2026. godine od lobiranja za Matra Group prihodovala manje od 5.000 američkih dolara po tromjesečju, što može značiti i da isplata nije bilo. Detektor taj podatak nije mogao nezavisno potvrditi, a Hodžabegović je naveo da Matra Group nije ništa platila za lobiranje.
U posljednjem izvještaju, podnesenom 15. oktobra, nije prijavljena nikakva lobistička aktivnost. Registracija je u trenutku pisanja teksta i dalje bila aktivna.
Lobista sa dugogodišnjim iskustvom
Prema Harmalinom profilu na društvenoj mreži LinkedIn, u vrijeme kada je Matra osnovana bio je partner u advokatskoj kancelariji u Baltimoru. Devet godina nakon otvaranja firme u BiH osnovao je vlastitu advokatsku kancelariju Telegraph Avenue Advisors sa sjedištem u Vašingtonu, koja je sredinom 2025. postala lobista za Matra Group. U dokumentima je ta firma opisana kao lobistička, a Harmala kao njen jedini lobista.
Angažovanje lobista na takav način je uobičajena praksa kojom pojedinci, kompanije i organizacije zagovaraju svoje interese kroz kontakte s predstavnicima američkih institucija.
Lobiranje za firmu iz BiH nije Harmalin prvi posao te vrste. Prema američkom registru lobista, njegovo ime se od 1999. godine pojavljuje na brojnim izvještajima, a zastupao je više od stotinu klijenata kroz advokatske kancelarije u kojima je radio. Među klijentima su bili proizvođač naoružanja Lockheed Martin, privatni vojni izvođač Triple Canopy, hotelski lanci Marriott i Hilton, te desetine indijanskih plemena koja su i danas njegovi najveći klijenti.
Zastupao je i Hatice Cengiz, zaručnicu saudijskog novinara Jamala Khashoggija, ubijenog u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu. Iskustvo lobiranja kod Ministarstva odbrane SAD-a, osim s Matrom, ima i sa australskom rudarskom kompanijom Colosseum Rare Metals, za koju lobira od 2024. godine.
Osim za kompanije, Harmala je radio i za strane političare. Prema dokumentima američkog Ministarstva pravde, 2003. godine bio je u timu koji je zastupao tadašnjeg ukrajinskog premijera Viktora Janukoviča. Ni balkanski političari nisu mu bili nepoznanica, pa je tako 2023. kontaktirao članove Kongresa u ime hrvatske stranke Socijaldemokrati. „Ja sam Amerikanac hrvatskog porijekla i dogovorio sam sastanke iz ljubaznosti prema poznanicima u Hrvatskoj i iz ličnog interesa za dobre odnose između SAD-a i Hrvatske“, naveo je u izvještaju.
