Zamke Crnog petka: prividni popusti skuplji od redovne cijene
Crni petak, koji ove godine pada 27. novembra, već se najavljuje popustima od 30, 50 pa i 70 odsto, ali kontrola na evropskom tržištu pokazuje da istaknuti procenat često nema veze sa stvarnom uštedom. Zamke Crnog petka najčešće se kriju u promjeni referentne cijene, zbog čega proizvod može završiti skuplji nego prije akcije.
Za kupca zato nije najvažnije pitanje koliko je artikal navodno snižen, nego koliko je koštao prije nego što je akcija počela.
Kontrola 314 internet trgovaca
Evropska komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača provjerili su 314 internet trgovaca tokom Crnog petka i Sajber ponedjeljka. Rezultati su pokazali da je 30 odsto provjerenih trgovaca pogrešno prikazivalo sniženja.
Veliki procenti nisu jedino sredstvo privlačenja kupaca. Odbrojavanje do kraja akcije, poruke da je ostalo samo nekoliko komada i upozorenja da se ponuda neće ponoviti stvaraju osjećaj hitnosti. U takvoj atmosferi kupac manje razmišlja o tome da li mu je proizvod potreban, a više o tome da ne propusti priliku, što pogoduje impulsivnoj kupovini, posebno pred praznike kada troškovi domaćinstava rastu.
Kako proizvod poskupi, a ipak je na popustu
Jedan od otkrivenih primjera pokazuje kako praksa funkcioniše. Proizvod koji je ranije koštao 19,48 evra na Crni petak je prodavan za 21,66 evra. Trgovac je kao prethodnu cijenu istakao 28,81 evro i reklamirao popust od 24 odsto, pa je kupac mogao pomisliti da štedi skoro četvrtinu, iako je proizvod u stvari bio skuplji za približno 11 odsto.
U drugom slučaju artikal je prije sniženja koštao 27,99 evra, a kao stara cijena prikazano je 39,99 evra. Na osnovu toga reklamirano je sniženje od 40 odsto, dok je stvarni popust u odnosu na najnižu cijenu u prethodnih 30 dana iznosio samo 14 odsto.
Pravila EU i situacija u BiH
U Evropskoj uniji trgovci koji oglašavaju sniženje moraju kao osnovu za poređenje navesti najnižu cijenu koju su za taj proizvod primjenjivali tokom prethodnih 30 dana. Cilj pravila je da spriječi vještačko podizanje cijena neposredno prije rasprodaje.
Hrvatska uvodi i dodatne mjere transparentnosti. Primjena dvije odluke o isticanju dodatnih cijena i objavljivanju cjenovnika odložena je s 1. oktobra na 17. novembar, deset dana prije ovogodišnjeg Crnog petka. Internet trgovci i pružaoci usluga moraće da objavljuju cjenovnike, što bi trebalo da olakša praćenje i poređenje cijena. Te obaveze razlikuju se od postojećeg pravila o prikazu najniže cijene u prethodnih 30 dana.
Prividni popusti nisu nepoznati ni kupcima u BiH. Predstavnici udruženja za zaštitu potrošača ranijih godina upozoravali su da se Crni petak na domaćem tržištu često koristi kao marketinški povod za prodaju robe, a da najavljena velika sniženja ne moraju obuhvatiti proizvode sa najvećom potražnjom. Posebno treba biti oprezan kod oglasa koji ističu popust „do 70 odsto”, jer to ne znači da je cijela ponuda snižena za toliko.
Polovni automobili i savjeti kupcima
Rasprodaje se ne odnose samo na odjeću, elektroniku i kućne aparate. I oglasi za polovne automobile predstavljaju se kao povoljne prilike, ali niska cijena malo govori o stvarnom stanju vozila. Prema podacima kompanije carVertical, na 55,8 odsto polovnih automobila provjerenih u Hrvatskoj tokom prošle godine zabilježena su ranija oštećenja, prosječne vrijednosti oko 3.500 evra. Vraćanje kilometraže može povećati prodajnu cijenu za više od 20 odsto.
Kao primjer naveden je BMW X3 iz 2006. godine, koji se u evidencijama pojavljivao u više država, s pet zabilježenih oštećenja. Podaci su ukazivali i na mogućnost da su dva automobila evidentirana pod istim identifikacionim podacima, što može biti znak kloniranja broja šasije. To ne znači da su vozila ponuđena tokom Crnog petka nužno nepouzdana, ali pokazuje koliko je važno provjeriti istoriju prije kupovine.
Najsigurniji način da se izbjegne privid popusta jeste da kupac unaprijed zna šta želi, koliko je proizvod ranije koštao i koliku je cijenu spreman da plati. Korisno je uporediti cijene istog artikla kod više trgovaca i provjeriti uslove reklamacije i povrata robe. Proizvod označen kao snižen 50 odsto ne mora biti povoljniji od istog proizvoda koji je prije nekoliko sedmica prodavan bez ikakve akcije.
