Sječa u Vidovdanskoj: bagreme mijenja likvidambar, struka nije pitana
U Vidovdanskoj ulici u centru Banjaluke bagreme mijenja likvidambar – drvored je posječen, a iz Gradske uprave najavljuju sadnju 20 novih stabala. Profesorka Šumarskog fakulteta Marijana Kapović Solomun upozorava da ta vrsta ne podnosi sabijanje zemljišta, uske ulice ni sušu, te da bez konsultacija sa strukom nema zdravog gradskog zelenila.
Riječ je o nastavku priče koja je počela u aprilu, kada je na obali Vrbasa u naselju Obilićevo posječeno 25 stabala i kada je javnost burno reagovala. Tada je najavljena sadnja novih stabala i promjene u stručnom nadzoru, ali do danas nije jasno šta je od najavljenog zaista urađeno niti ko je odgovoran za neplansku sječu.
Pet stabala uklonjeno kod Centralne banke
Iz Gradske uprave navode da su u sklopu rekonstrukcije dvoreda u Vidovdanskoj ulici, kod Centralne banke, uklonjena pet stabala kuglastog bagrema. Kako tvrde, riječ je o neadekvatnoj vrsti koja je ranije posađena na toj lokaciji i koja je dodatno oštećena tokom snježnih padavina i jačih vjetrova. U planu je i obnova travnjaka, kao i sadnja 20 stabala likvidambra.
Struka: likvidambar traži prostor i vodu
Profesorka Šumarskog fakulteta Marijana Kapović Solomun naglašava da su u periodu urbicida, divlje gradnje i novih višespratnica priroda i zelenilo najveće bogatstvo grada. Ona pojašnjava da neplanska sječa stabala, ali i sadnja biljnih kultura koje ne odgovaraju podneblju i vremenskim uslovima, ostavljaju dugoročne posljedice.
– Likvidambar je zaista dekorativna vrsta i ima mjesta u urbanim sredinama, ali ne podnosi sabijanje zemljišta ni uske ulice, jer traži prostor za korijen. Nerijetko strada od korizije, a prve tri godine života ne podnosi sušu, pa ako se zasađena stabla ne zalijevaju na vrijeme ne možemo očekivati rezultate. To je vrsta sa bodljikavim kuglicama koje će padati po trotoaru, a zna se desiti i da zbog siline korijena podigne trotoar – navela je Solomun.
Ona je upozorila da se pri ozelenjavanju površina mora konsultovati struka, kako bi se utvrdilo koje vrste dolaze u obzir na kojim površinama, da bi građani konačno imali iole zdrav život u Banjaluci.
Obilićevo: 25 stabala i dalje bez odgovornih
Struka nije konsultovana ni prije šest mjeseci, kada je u naselju Obilićevo uz obalu Vrbasa posječeno 25 stabala. Šteta je učinjena, drvoreda nema, obala Vrbasa je ogoljena, a pitanje da li je za to do danas neko odgovarao ostaje otvoreno.
– Iz Gradske uprave nas uvjeravaju da je osoba odgovorna za nadzor pretrpjela određene konsekvence, ali mi to i dalje ne znamo. Dodatni ugao posmatranja je dizajn te takozvane Rive – sudeći po njemu, ne vidi se da je ikada tu bilo ikakvog drveća, tako da imamo razlog da sumnjamo da li je to zaista bila greška. Kada se na sve to doda manjak transparentnosti, taj ugao posmatranja smatramo izuzetno opravdanim – napomenuo je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Riva, dozvole i ekosistem rijeke
Stručnjaci upozoravaju da će posljedice uništavanja prirode tek doći na naplatu – od erozije zemljišta, narušavanja kvaliteta vode i stvaranja novih klizišta do aerozagađenja, a sve pod izgovorom uređenja obala Vrbasa. Osim što predstavlja prijetnju za rijeku i obalu, često se dovodi u pitanje i zakonitost izgradnje Rive. Ključna dokumentacija o radovima ostaje strogo čuvana tajna, kako za građane tako i za odbornike.
– Uređena obala je dobra stvar, ali način na koji je uređena, materijali koji su korišćeni i sam ulazak u rijeku nisu dobri. Bilo je pitanja na koja ni danas nismo dobili odgovor, a vezana su za zakonitost i građevinske dozvole, i to je još nerazjašnjeno. Riva se koristi, građani šetaju, ali mislim da je trebalo raditi na drugi način, malo dalje od samog korita rijeke i svakako uz druge materijale, da se ne ugrožava rijeka i njen ekosistem – dodao je Igor Mandić, odbornik Liste za pravdu i red u Skupštini grada Banjaluka.
Zelenilo, priroda i obale Vrbasa godinama su bili spoj urbane i netaknute prirode, nešto na čemu su Banjaluci zavidjeli i mnogi evropski gradovi. Danas, zbog nemara nadležnih, sve češće umjesto zelenila imamo beton, umjesto šetnje širokim alejama u hladu krošanja – zgrade, a umjesto čistog i svježeg vazduha – smog.
