Zatraženo razrješenje Nenada Stefanovića nakon provjere rada beogradskog tužilaštva
Nakon sprovedene kontrole rada Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, zatraženo je razrješenje Nenada Stefanovića sa funkcije glavnog tužioca, jer je nadzorna komisija Vrhovnog javnog tužilaštva Srbije zaključila da je ova pravosudna institucija bila instrumentalizovana u političke ili druge svrhe.
Prijedlog mjera protiv rukovodilaca tužilaštva
U prvom objavljenom izvještaju nadzorne komisije navodi se da su pojedini tužioci u beogradskom tužilaštvu teže prekršili zakonitost i zloupotrijebili svoj položaj. Pored postupka za razrješenje Stefanovića, ukoliko se pravosnažnom odlukom potvrdi težak disciplinski prekršaj, predloženo je i njegovo privremeno udaljenje sa dužnosti. Identične sankcije zatražene su i za njegovog zamjenika Miodraga Markovića, dok bi prikupljeni spisi trebalo da budu proslijeđeni Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, kao i disciplinskom tužiocu Visokog savjeta tužilaštva.
Član komisije i tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković naveo je za RTS da su svi zaključci doneseni jednoglasno. Komisija je formirana 27. oktobra sa zadatkom koji obuhvata sva tužilaštva u zemlji, a do sada je iz VJT-a u Beogradu izuzeto 34 predmeta, od kojih je detaljno analizirano sedam, dok su ostali još u fazi provjere.
Sporni predmeti od zvučnog topa do izručenja
Među analiziranim slučajevima nalazi se i navodna upotreba takozvanog zvučnog topa tokom protesta održanog 15. marta 2025. godine. U izvještaju se ističe da istraga nije vođena nepristrasno, već da je cilj bio potvrđivanje teze da akustično oružje uopšte nije upotrijebljeno. Tom prilikom je od Bezbjednosno-informativne agencije zatražena provjera 154 građana koji su svjedočili, uz ispitivanje njihovih političkih relacija, zbog čega je predloženo i krivično gonjenje Markovića.
Komisija je ukazala i na propuste tužiteljke Danijele Kljajić, koja je odbacila prijavu u vezi sa pomilovanjima za svega nekoliko dana, bez razmatranja 49 donesenih odluka. Takođe je obuhvaćen i slučaj nalijetanja vozila na studente u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu, gdje je Marković, poslije izuzeća postupajuće tužiteljke, djelo prekvalifikovao iz teškog ubistva u pokušaju u znatno blaže krivično djelo protiv opšte bezbjednosti.
Predmet pažnje bili su i napad na studente i zaposlene Fakulteta dramskih umjetnosti od 22. novembra 2024. godine, pretresi Filozofskog fakulteta i Rektorata, slučaj „Vista Rika“, kao i američki zahtjev za izručenje dva lica koja su usljed propusta uspjela da pobjegnu. Stamenković je naglasio da se ne radi o ličnom sukobu vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac sa Stefanovićem, već isključivo o provjeri zakonitosti rada.
Reagovanje i optužbe beogradskog tužilaštva
Sa druge strane, Više javno tužilaštvo u Beogradu u potpunosti odbacuje iznesene tvrdnje, ocjenjujući ih kao neutemeljene i postavljajući pitanje da li je cijeli izvještaj iskorišten za obračun sa rukovodstvom te institucije. U njihovom saopštenju se navodi da se sastav kontrolnog tijela svakodnevno mijenjao, da niko iz VJT-a nije vidio rješenje o njegovom formiranju, te da većina članova nije posjedovala sertifikat za pristup tajnim podacima.
Takođe su uputili zamjerke Stamenkoviću zbog javnog istupanja na televiziji Insajder 2. novembra, tvrdeći da je time prejudicirao nalaze prije završetka kontrole. Iz beogradskog tužilaštva su poručili da će se detaljnije izjasniti nakon analize dokumenta, dok konačne odluke o eventualnoj disciplinskoj ili krivičnoj odgovornosti ostaju u nadležnosti mjerodavnih pravosudnih organa.
