Budućnost javnog servisa u Srbiji: Reforma ili novi medijski model
Nakon izbora održanih 25. oktobra, u fokusu domaće i međunarodne javnosti našla se Radio-televizija Srbije, dok se sve otvorenije raspravlja o tome kakva je budućnost javnog servisa u ovoj zemlji. Penzionisani profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) iznijeli su različite poglede na pravac kojim bi ova medijska kuća trebalo da krene u narednom periodu.
Veljanovski protiv ukidanja i kretanja od nule
Profesor dr Rade Veljanovski ocijenio je da su prilike u oba javna servisa, RTS-u i RTV-u, izuzetno složene i nestabilne, ali naglašava da rješenje leži u temeljnoj reformi, a nikako u njihovom ukidanju. Prema njegovim riječima, na programu RTS-a već se primjećuju određeni pomaci, otvaranje za različite stavove i nove sagovornike, što ranije nije bio slučaj, ali ističe da je to tek početak dugotrajnog procesa unapređenja informativnog programa u cilju boljeg informisanja građana.
Komentarišući razmišljanja pojedinih članova NUNS-a da bi javni medijski servis trebalo graditi iz početka, Veljanovski je takvu ideju nazvao nepromišljenom. On je upozorio da problemi nisu postojali samo na RTS-u, već i u nizu drugih institucija, od parlamenta i vlade do pojedinih ministarstava, sudova i tužilaštava, upitavši da li to znači da sve te organe treba ukinuti. Takođe je ukazao da su medijski zakoni usklađeni sa standardima evropskog regulatornog okvira, ali da se propisi u praksi nisu poštovali, te da je ključni problem inercija naslijeđena iz ranijih decenija prema kojoj su centri političke moći diktirali program. Kao nedopustivo je naveo to što je Aleksandar Vučić mogao telefonskim pozivom obezbijediti sebi prostor na programu bez prisustva sagovornika sa drugačijim stavom.
Zahtjev NUNS-a za utvrđivanje odgovornosti
S druge strane, iz NUNS-a poručuju da su Radio-televiziji Srbije neophodni korjeniti i sistemski zahvati, ali smatraju da u ovom času ne treba preuranjeno birati između temeljne rekonstrukcije postojećeg servisa i osnivanja potpuno novog javnog medijskog servisa. Udruženje navodi da je prije konačne odluke neophodna ozbiljna pravna analiza oba modela, kao i precizna procjena svih pratećih posljedica i rizika.
U saopštenju novinarskog udruženja naglašava se da utvrđivanje odgovornosti za višegodišnji rad RTS-a ne smije biti dovedeno u pitanje. Iz udruženja podvlače da se ne traži revanšizam niti kolektivna odgovornost zaposlenih radnika, već isključivo individualna odgovornost lica koja su donosila odluke kojima su kršeni profesionalni standardi i javni interes podređivan politici. Zaključuje se da puka smjena nekoliko kadrova na rukovodećim pozicijama nije dovoljna, već da je primarni cilj izgradnja sistema koji će garantovati da javni servis pripada građanima i da njegova uređivačka politika neće zavisiti od toga ko obavlja vlast.
