Ginko u jednom danu ostane bez lišća, a šest stabala preživjelo atomsku bombu

Ginko u jednom danu ostane bez lišća, i to najčešće poslije prve hladne noći. Ovo drvo, jedno od najstarijih na planeti, krajem jeseni gotovo svu svoju zlatnožutu krošnju može da odbaci u svega nekoliko dana, a ponekad i za 24 časa.
Zašto listovi padaju svi odjednom
Kod većine vrsta lišće opada postepeno, tokom više sedmica. Ginko se u tome razlikuje. Botanički vrt Mount Auburn iz Bostona navodi da njegovo lišće u kasnu jesen najčešće otpadne u roku od jednog do pet dana. Stručnjaci sa Univerziteta Purdue primijetili su da se to obično desi nakon hladne noći.
Objašnjenje leži u sloju ćelija na dnu peteljke, koji odvaja list od grane. Prema botaničarima Univerziteta Virginia, kod ginka se taj sloj stvara istovremeno kod svih listova, pa oni mogu da padnu gotovo u istom trenutku.
Živi fosil koji pamti dinosauruse
Ginkgo biloba jedina je preživjela vrsta u svojoj porodici, redu i razredu, zbog čega ga nazivaju živim fosilom. Fosili srodnih vrsta stari su, po procjenama, i do 270 miliona godina, što znači da su preci ovog drveta rasli još u vrijeme dinosaurusa.
Vrsta je opstala kao mala populacija u Kini, a sva stabla koja danas rastu u parkovima Evrope, Amerike i Japana potiču upravo od tih kineskih stabala. U Kini su mnoga stara stabla sačuvana uz hramove i manastire.
Preživio i Hirošimu
Šest stabala ginka bilo je među rijetkim živim bićima koja su preživjela eksploziju atomske bombe u Hirošimi 1945. godine, navodi Univerzitet Vanderbilt.
Ginko je dvodomna biljka: stablo je ili muško ili žensko, a ženska stabla u jesen daju mesnate plodove sa sjemenkom.


