Politika

Cyber zaštita u BiH još nije na državnom nivou, a hakeri već napadaju institucije

Cyber zaštita u BiH još nije uspostavljena na državnom nivou, dok se tokom 2026. godine na hakerskim platformama pojavljuju tvrdnje o napadima na organizacije iz zemlje, uključujući i jednu državnu instituciju. Međunarodne institucije upozoravaju da nedostaju zakonodavni okvir i koordinacija, pa se postavlja pitanje koliko je zemlja spremna za napad koji bi istovremeno pogodio više važnih sistema.

Tokom 2026. godine najmanje tri organizacije povezane s Bosnom i Hercegovinom našle su se u javnim evidencijama ransomware prijetnji: Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), Sport Vision i kompanija AbelZeta. Njihova imena objavile su hakerske grupe koje tvrde da su im kompromitovale sisteme, ali u dostupnim evidencijama nije nezavisno potvrđeno da su svi ti napadi uspjeli, niti koliki je obim eventualno ukradenih podataka. Slučajevi su dobili na težini zbog upozorenja međunarodnih institucija da Bosna i Hercegovina i dalje nema cjelovit sistem cyber sigurnosti na državnom nivou.

Državna institucija među navodnim metama

Prema evidenciji cyber prijetnji koju vodi platforma Ervik, hakerska grupa Emperador označila je 9. septembra 2026. Centar za uklanjanje mina u BiH kao svoju žrtvu. Ranije te godine grupa LockBit 5 objavila je tvrdnju o kompromitaciji Sport Visiona, a grupa Space Bears navela je kompaniju AbelZeta.

Riječ je o podacima prikupljenim sa javno dostupnih stranica hakerskih grupa, koje se često koriste za pritisak na žrtve i objavljivanje navodno ukradenih informacija. Takve objave same po sebi ne predstavljaju nezavisnu potvrdu napada. Ipak, to što se među navedenim organizacijama našla i državna institucija otvara pitanje koliko je javni sektor spreman da otkrije i suzbije digitalne prijetnje.

Šta su ransomware prijetnje

Ransomware je vrsta cyber napada u kojoj hakeri blokiraju pristup računarskim sistemima ili šifriraju podatke, a potom od žrtava traže otkupninu. Sve češće prethodno ukradu povjerljive dokumente i prijete da će ih objaviti ukoliko novac ne bude isplaćen. Mete su kompanije, bolnice, banke i državne institucije.

Američka Agencija za cyber sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA) upozorava da plaćanje otkupnine ne garantuje povrat podataka. Ni objavljivanje imena organizacije na stranici hakerske grupe samo po sebi nije dokaz da je napad bio uspješan.

OSCE: nema strategije ni državnog CERT tima

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u dokumentu objavljenom 12. oktobra 2026. navodi da je BiH jedna od rijetkih zemalja jugoistočne Evrope bez državne strategije cyber sigurnosti i bez operativnog CERT/CSIRT tima na državnom nivou. Riječ je o specijalizovanim timovima zaduženim za otkrivanje, analizu i koordinaciju odgovora na računarske sigurnosne incidente.

Prema OSCE-u, procjena sprovedena 2025. godine pokazala je da se institucije BiH suočavaju s povećanom izloženošću cyber prijetnjama, ograničenim tehničkim znanjem, nedostatkom stručnog kadra i nedovoljno razvijenim mehanizmima koordinacije.

Evropska komisija: nema jedinstvene kontaktne tačke

Slične nalaze donosi i Evropska komisija u izvještaju za 2026. godinu. U dokumentu se upozorava da BiH nema sveobuhvatan zakonodavni okvir za sigurnost mreža i informacionih sistema, niti jedinstvenu kontaktnu tačku za koordinaciju na nivou cijele zemlje. Komisija ocjenjuje da izostanak takvog okvira povećava izloženost cyber prijetnjama.

Izvor
N1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button