Kazne za nelegalnu prodaju na mrežama u Srpskoj premašile 400.000 KM

Nadležne službe u Republici Srpskoj pojačale su nadzor nad trgovinom na internetu, pa su tako u prethodnom i tekućem periodu izrečene kazne za nelegalnu prodaju proizvoda i usluga u ukupnoj vrijednosti većoj od 400.000 KM. Inspektori su sproveli više od četiri stotine inspekcijskih pregleda usmjerenih na fizička lica koja su svoje ponude oglašavala posredstvom društvenih mreža i drugih digitalnih kanala.
Ciljane provjere i izrečene zabrane
Prema zvaničnim podacima koje je objavio Inspektorat Republike Srpske, tokom protekle godine realizovano je preko 300 ciljanih inspekcijskih nadzora. Tom prilikom je u 172 slučaja konstatovano poslovanje bez zakonski propisane registracije, što je rezultiralo mjerama zabrane daljeg rada i novčanim sankcijama u visini od 335.000 KM. Inspekcijske aktivnosti nastavljene su i u ovoj godini, u kojoj je do sada obavljeno 109 kontrola fizičkih lica, pri čemu je u 31 slučaju otkriven rad na crno, uz izricanje zabrana obavljanja djelatnosti i kazni od ukupno 78.000 KM. Iz ove institucije napominju da je trenutni fokus rada u velikoj mjeri preusmjeren na kontrolisanje formiranja cijena na tržištu.
Slučajevi neregistrovanog rada zabilježeni su u širokom spektru oblasti. Na meti inspektora našli su se oni koji bez dozvole pružaju frizerske i kozmetičke tretmane, trguju garderobom, obućom i tehničkim uređajima, proizvode namještaj, stolariju ili betonsku galanteriju, bave se iznajmljivanjem smještajnih kapaciteta, popravljaju i održavaju motorna vozila ili nude fotografske usluge.
Rizici kupovine od neregistrovanih lica
U Inspektoratu podsjećaju da Zakon o trgovini Republike Srpske jasno prepoznaje elektronsku trgovinu kao vid prodaje na daljinu. Taj oblik obuhvata plasman robe i usluga putem veb-prodavnica, specijalizovanih platformi, ali i preko društvenih mreža. Zakon nalaže jasnu razliku između legalnih trgovaca i fizičkih lica koja prodaju nude nelegalno. Da bi trgovina na daljinu bila u skladu sa propisima, subjekt mora biti zvanično registrovan za tu djelatnost, te raspolagati odgovarajućim poslovnim prostorom za administraciju, adekvatnim skladištem i higijensko-sanitarnim uslovima.
Upozorava se da pojedinci koriste jednostavnost otvaranja profila na mrežama kako bi razvili posao u sivoj zoni. Takve stranice po pravilu ne sadrže podatke o odgovornom licu, adresi, jedinstvenom identifikacionom broju niti identitetu vlasnika naloga. Kupci se na taj način izlažu velikoj opasnosti jer nemaju garanciju o porijeklu, ispravnosti i kvalitetu naručene robe ili usluge. Ukoliko dođe do materijalne štete ili ugrožavanja zdravlja, potrošači nemaju fiskalni račun kojim bi dokazali kupovinu, a dodatnu prepreku predstavlja i mogućnost da lice koje upravlja profilom uopšte ne živi na teritoriji Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine.
Ovlašćenja inspektora i uloga potrošača
Kupcima se savjetuje da biraju provjerene trgovce i prije same narudžbe provjere postojanje obaveznih podataka. Svaki legalni prodavac dužan je da transparentno istakne naziv, adresu, osnovne karakteristike artikla, konačnu cijenu sa uračunatim PDV-om, troškove isporuke, te rokove i načine plaćanja i dostave.
Dokazivanje nezakonitog poslovanja putem interneta zahtijeva složene operativne pripreme. Zakon o inspekcijama daje mogućnost inspektorima da nastupaju u ulozi kupaca kako bi prikupili validne dokaze, dok Zakon o samostalnim preduzetnicima prepoznaje objave i oglase na mrežama i u medijima kao osnov za sumnju u neregistrovano poslovanje. Nadzori se sprovode planski, ali i vanredno na osnovu dojava građana i informacija sa terena.
Krajnji cilj kontrola nije samo kažnjavanje, već uvođenje poslovanja u legalne tokove i suzbijanje nelojalne konkurencije preduzećima koja uredno izmiruju sve obaveze. Neregistrovani rad direktno nanosi štetu budžetu, iz kojeg se izdvajaju sredstva za obrazovanje, zdravstvo, privredu i infrastrukturu, zbog čega je upućen poziv svima koji rade na crno da samostalno pokrenu proceduru registracije.
U Federaciji BiH još nema zakona
Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH i dalje nema usvojen poseban zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada FBiH nacrt tog akta utvrdila 16. jula ove godine. Nepostojanje preciznog zakonskog okvira pogoduje širenju sive zone i nelojalnoj konkurenciji na tržištu koje bilježi konstantan rast. Prema procjenama koje navodi Federalno ministarstvo trgovine, siva ekonomija u oblasti internet trgovine godišnje odnese više od 200 miliona KM javnih prihoda u Federaciji BiH, pa se očekuje da buduće zakonsko rješenje omogući bolju kontrolu i adekvatnu zaštitu potrošača.






