Svijet

Samit u Šenženu: Da li susret svjetskih lidera donosi novu podjelu uticaja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastali su se u Šenženu, a ovaj susret svjetskih lidera na marginama foruma Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje podstakao je rasprave o tome u kojoj mjeri najjače sile mogu kreirati međunarodni poredak bez saglasnosti ostalih država.

Razgovori trojice zvaničnika predstavljaju njihov prvi trilateralni susret, održan u trenutku ozbiljnih geopolitičkih previranja obilježenih sukobom u Ukrajini, krizom na Bliskom istoku i snažnim rivalstvom Vašingtona i Pekinga. Ipak, sastanak nije donio konkretne dogovore o okončanju ukrajinskog rata, rješenju spora sa Iranom, niti je nagoviješteno formalno razgraničenje interesnih sfera.

Zajednička deklaracija Pekinga i Moskve

Po završetku susreta, Rusija i Kina su predstavile zajednički dokument u kojem se navodi potreba za reformisanjem Ujedinjenih nacija, unapređenjem proizvodnje i isporuke naftnih derivata, kao i nastavkom pregovora usmjerenih na ublažavanje nuklearnih rizika i sprečavanje širenja atomskog naoružanja. U tekstu koji su objavili Kremlj i kineska agencija Sinhua, dok ga Vašington nije odmah javno emitovao, naglašava se i poštovanje imuniteta državnih funkcionera uz stav da Međunarodni krivični sud ne smije prelaziti okvire svojih ovlašćenja.

Istorijsko sjećanje na sporazum o procentima

Ovakav sastanak u javnosti je oživio sjećanja na pregovore iz završnice Drugog svjetskog rata. Britanski premijer Vinston Čerčil i sovjetski vođa Josif Staljin sastali su se 9. oktobra 1944. godine u Moskvi, nastojeći da usaglase sfere moći u jugoistočnoj Evropi. Tom prilikom Čerčil je predložio raspodjelu prema kojoj bi Sovjetski Savez dobio 90 procenata uticaja u Rumuniji, a Velika Britanija isti udio u Grčkoj, uz 75 odsto sovjetskog prisustva u Bugarskoj i ravnomjernih 50:50 u Mađarskoj i Jugoslaviji.

Iako je taj dogovor na papiru, koji su kasnije dorađivali ministri spoljnih poslova Entoni Iden i Vjačeslav Molotov, služio kao privremeni okvir tokom ratnih operacija a ne konačni međunarodni ugovor, ostao je zapamćen kao ilustracija načina na koji vodeće sile posmatraju Balkan.

Od Moskve i Jalte do savremenih odnosa

Nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 1945. godine, Čerčil, Staljin i američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt razgovarali su na Jalti o poslijeratnoj strukturi Evrope, statusu Njemačke i Poljske. Iako se današnji razgovori često porede sa tim istorijskim događajima, okolnosti su bitno drugačije. Dok su nekadašnji učesnici bili saveznici u ratu, današnji lideri predvode države sa suprotstavljenim strateškim, tehnološkim i ekonomskim interesima.

Pitanje bezbjednosti kontinenta bez učešća Evrope

Posebnu pažnju privukla je činjenica da predstavnici Evropske unije nisu prisustvovali razgovorima u Šenženu, iako se ratni sukob odvija na evropskom tlu. Tramp i Putin su prije zajedničkog sastanka imali i odvojeni razgovor u kojem je Ukrajina bila tema, dok je američki predsjednik iznio i ideju o zajedničkom angažmanu sa Pekingom radi uspostavljanja mira. Odsustvo evropskih zvaničnika sa pregovora na najvišem nivou još jednom je otvorilo pitanje stvarne političke i diplomatske težine Evrope u rješavanju sopstvene bezbjednosti.

Izvor
N1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button