Privreda Republike Srpske: Građevinarstvo održava stabilnost uz pad industrije

Iako privreda Republike Srpske u cjelini bilježi rast bruto domaćeg proizvoda zahvaljujući sektoru usluga i građevinskom sektoru, industrijska proizvodnja suočava se sa padom od gotovo sedam odsto, uz istovremeno smanjenje izvoza i produbljivanje spoljnotrgovinskog deficita.
Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske Mile Petrović naveo je za Nezavisne novine da podaci za 2026. godinu jasno oslikavaju pritiske pod kojima funkcioniše domaći industrijski sektor, posebno kada je u pitanju poslovanje na inostranim tržištima.
Smanjenje zaposlenosti i veći spoljnotrgovinski deficit
Prema Petrovićevim riječima, prerađivačka industrija pretrpjela je pad od 7,2 odsto, dok je u oblasti vađenja ruda i kamena zabilježen minus veći od 15 procenata. U periodu od januara do septembra ove godine broj radnika u industriji smanjen je za 3,5 odsto u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom. Najveći odliv radne snage osjetio se u prerađivačkom sektoru sa padom od 2,9 odsto, u rudarstvu 2,4 odsto, te u proizvodnji i distribuciji električne energije, gasa, pare i klimatizaciji, gdje je pad iznosio 1,1 odsto.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena porasla je za skoro pet procenata, ali je taj rast posljedica znatno većeg uvoza, koji je skočio za 8,9 odsto, dok je izvoz oslabio za 0,7 odsto. Zbog toga je pokrivenost uvoza izvozom pala sa ranijih 71 na 64,7 procenata. Najvažniji spoljnotrgovinski partneri Srpske ostaju Srbija, Italija, Hrvatska, Njemačka i Kina, a izvoz je najviše usmjeren ka Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Italiji. Istovremeno, javni prihodi su uvećani za oko 10 odsto uz rast minimalnih i redovnih plata, dok stopa nezaposlenosti u Republici Srpskoj opada.
Pritisak globalnih kriza i poskupljenje repromaterijala
Domaća preduzeća, a posebno ona koja plasiraju robu u inostranstvo, pogođena su posljedicama globalnih potresa – od pandemije virusa korona, preko sukoba u Ukrajini, do nestabilnosti na Bliskom istoku. To je izazvalo pad potražnje i nesigurnost na tržištima, dok su nabavne cijene sirovina i repromaterijala drastično skočile, a podizanje cijena gotovih proizvoda na stranim tržištima postalo je izuzetno teško.
Dodatno opterećenje stvara oštra međunarodna konkurencija na prostoru Evropske unije, gdje Republika Srpska plasira oko 60 odsto svog ukupnog izvoza. Petrović zato naglašava da je u narednom periodu ključno osnažiti konkurentnost domaće privrede, pružiti direktnu podršku izvoznicima i donijeti mjere za zapošljavanje zasnovano na realnim tržišnim temeljima.
Ekspanzija stanogradnje u lokalnim zajednicama
Za razliku od industrije, građevinarstvo se pokazalo kao izuzetno stabilna grana koja direktno pokreće metalski sektor, industriju namještaja i bravariju, te zajedno sa trgovinom i ugostiteljstvom nadoknađuje minuse izvoznika. Potražnja za stanovima i dalje prati ponudu, a gradilišta su aktivna u čak 90 odsto opština i gradova širom Republike Srpske, dok je ranijih godina gradnja bila koncentrisana u svega četiri ili pet centara.
Visoke cijene kvadrata u velikim gradovima navele su mnoge građane da stambeno pitanje rješavaju u manjim, rodnim sredinama gdje su nekretnine znatno povoljnije. Ravnomjernijem razvoju stanogradnje doprinose i podsticaji, poput najavljenog povrata od 5.000 KM za kupovinu prvog stana ili kuće mladim bračnim parovima, što im omogućava da pod povoljnijim uslovima osiguraju krov nad glavom i ostanu u svojim lokalnim zajednicama.






