Strane investicije mijenjaju Laktaše, Prnjavor i Derventu: Milionska ulaganja u nove pogone

Povoljno poslovno okruženje, razvijena infrastruktura i efikasna podrška lokalnih vlasti omogućili su da Laktaši, Prnjavor i Derventa privuku značajne strane investicije i podstaknu otvaranje novih radnih mjesta. Čelnici ovih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj predstavili su dosadašnje ekonomske rezultate, planove za proširenje industrijskih kapaciteta i mjere kojima privlače domaće i inostrane partnere.
Milionska ulaganja i besplatno zemljište u Laktašima
Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić naveo je da je u privredu ovog grada tokom proteklih pet godina plasirano oko 600 miliona KM kroz domaća i strana ulaganja. Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u planskom širenju poslovnih zona, unapređenju infrastrukture i stvaranju podsticajnog ambijenta za privrednike.
Kao istaknut primjer izdvojio je poslovnu zonu Aleksandrovac, koja se prostire na oko 100 hektara uređenog zemljišta sa obezbijeđenom komunalnom mrežom i ojačanim elektroenergetskim sistemom. Bojić je naglasio da investitori u Laktašima prepoznaju geografsku blizinu Evropske unije, poreske olakšice i dostupnost radnika, ali i partnerski stav gradske uprave. U ovom gradu djeluje pet poslovnih zona, pri čemu je za projekte vrijednije od pet miliona KM obezbijeđeno besplatno zemljište, dok za manja ulaganja cijena parcele iznosi osam KM po kvadratnom metru.
Izvozni zamah i širenje kapaciteta u Prnjavoru
Gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš ukazao je na snažnu preduzetničku tradiciju ove sredine, čiji se ekonomski rast primarno oslanja na proizvodni sektor i izvoz. On je precizirao da privredu Prnjavora ne nosi samo jedno veliko preduzeće, već desetak uspješnih firmi od kojih svaka pojedinačno godišnje izvozi između 30 i 50 miliona KM. Među njima su i kompanije koje vode ljudi porijeklom iz ovog kraja sa poslovnim kontaktima stečenim u inostranstvu.
U poslovnoj zoni Vijaka trenutno radi 21 preduzeće, dok nekoliko privrednih subjekata privodi kraju gradnju novih objekata. Tomaš je podsjetio da su ukupni privredni prihodi 2008. godine iznosili oko 160 miliona KM, dok su danas dostigli nivo od gotovo dvije milijarde KM. Dalji razvojni planovi obuhvataju uspostavljanje nove poslovne zone uz izmješteni regionalni put prema Srpcu, kao i projekat gasifikacije koji bi fabrikama obezbijedio povoljniji energent.
Strani kapital i visoka zaposlenost u Derventi
U Derventi trenutno posluje 35 preduzeća sa većinskim stranim kapitalom, istakao je gradonačelnik Igor Žunić. On je objasnio da je privredni uspon ovog grada građen kroz saradnju lokalne administracije i domaćih privrednika, koji su preko svojih poslovnih veza dovodili inostrane ulagače.
Prema podacima koje je iznio Žunić, u Derventi je zaposleno oko 7.000 radnika, dok se na birou za zapošljavanje nalazi tek oko 300 lica. Čak 88 odsto zaposlenih angažovano je u privredi, uglavnom u prerađivačkoj industriji. Zbog velike potražnje za novim pogonima i manjka slobodnog prostora, grad je formirao novu poslovnu zonu sa 53 parcele. Tokom protekle godine obavljeni su razgovori sa desetak ozbiljnih investitora, od kojih je polovina iz inostranstva, a ulagači posebno cijene brzu administraciju i stabilno partnerstvo.
Povezivanje regije i pitanje deficitarne radne snage
Rukovodioci sva tri grada saglasni su da nedostatak kvalifikovane radne snage predstavlja zajednički izazov za privredu, zbog čega je neophodno prilagoditi obrazovni sistem i stručno osposobljavanje stvarnim potrebama tržišta rada.
Takođe, pokrenuta je i inicijativa za tješnju saradnju opština i gradova kroz formiranje jedinstvenog sjeverozapadnog privrednog područja koje bi obuhvatilo Gradišku, Laktaše, Prnjavor, Srbac, Derventu i Brod. Ovaj potez omogućio bi zajednički nastup pred potencijalnim ulagačima i ubrzao ukupan ekonomski napredak tog dijela Republike Srpske.






