Korektan odnos lokalne uprave privlači investitore u Laktaše, Prnjavor i Derventu

Povoljna cijena zemljišta, dobra saobraćajna povezanost i razvijena infrastruktura važni su svakom ulagaču, ali gradonačelnici Laktaša, Prnjavora i Dervente poručuju da presudan ostaje korektan odnos lokalne uprave prema privrednicima. Miroslav Bojić, Darko Tomaš i Igor Žunić govorili su o doprinosu stranih ulaganja razvoju privrede, otvaranju radnih mjesta i planovima za privlačenje novih investitora.
U Laktaše uloženo oko 600 miliona KM
Bojić je naveo da je u privredu Laktaša tokom posljednjih pet godina uloženo približno 600 miliona KM, računajući domaće i strane investicije. Takav rezultat, kako je objasnio, plod je planskog razvoja poslovnih zona, ulaganja u infrastrukturu i stvaranja uslova koji pogoduju poslovanju.
Kao primjer izdvojio je poslovnu zonu Aleksandrovac, za koju je obezbijeđeno oko 100 hektara zemljišta, uz izgradnju neophodne infrastrukture i jačanje elektroenergetskih kapaciteta. Investitorima su, dodao je, bitni i geografski položaj, blizina Evropske unije, cijena zemljišta, poreske olakšice i dostupnost radne snage, ali i odnos lokalne administracije prema kompanijama.
„Veoma je bitno da privrednici koji dolaze osjete dobrodošlicu u lokalnoj upravi i da vide pozitivnu energiju. Važno je da investiciju doživljavaju kao zajednički projekat, u kojem lokalna zajednica dugoročno brine o privrednicima“, poručio je Bojić.
Laktaši, prema njegovim riječima, imaju pet poslovnih zona. Za ulaganja veća od pet miliona KM cijena zemljišta iznosi nula KM, dok je za investicije ispod tog iznosa utvrđeno osam KM po kvadratnom metru.
Prnjavor: prihod privrede blizu dvije milijarde KM
Tomaš je istakao da Prnjavor ima dugu preduzetničku tradiciju i da mu se privreda velikim dijelom oslanja na proizvodnju i izvoz. U gradu ne postoji samo jedan veliki privredni nosilac, već desetak kompanija čiji se pojedinačni godišnji izvoz kreće između 30 i 50 miliona KM. Pojedine strane firme, kako je naveo, u vlasništvu su ljudi porijeklom iz Prnjavora, koji su poslovno iskustvo i kontakte stekli u inostranstvu.
Posebno je ukazao na poslovnu zonu Vijaka, gdje trenutno posluje 21 privredni subjekt, a još nekoliko kompanija nalazi se u završnoj fazi izgradnje svojih objekata.
„Kada sam prvi put bio na ovom mjestu 2008. godine, prihod privrede iznosio je oko 160 miliona KM, a danas je blizu dvije milijarde KM“, rekao je Tomaš, naglasivši doprinos privrednika, infrastrukture i mjera podrške razvoju poslovnog ambijenta.
Najavio je formiranje nove poslovne zone uz planiranu izmještenu trasu regionalnog puta Prnjavor-Srbac, što bi trebalo da obezbijedi dodatni prostor za širenje privrednih kapaciteta. Kao važan razvojni potencijal pomenuo je i gasifikaciju, odnosno prolazak gasovoda kroz poslovnu zonu, čime bi privrednici mogli dobiti pristup povoljnijem energentu.
Derventa: 35 kompanija sa većinskim stranim kapitalom
Žunić je rekao da Derventa trenutno ima 35 kompanija sa većinskim stranim kapitalom i da se razvoj privrede u velikoj mjeri zasniva na saradnji lokalne uprave sa domaćim privrednicima, koji su svoje poslovne kontakte iskoristili za dovođenje stranih partnera.
Prema njegovim riječima, u Derventi je zaposleno oko 7.000 radnika, a na evidenciji nezaposlenih je približno 300 osoba. Oko 88 odsto zaposlenih radi u privredi, a značajan dio njih u prerađivačkoj industriji.
Strani investitori, kako je naglasio, osim finansijskih podsticaja i infrastrukturnih uslova posebno cijene korektan odnos lokalne uprave, efikasnu administraciju i osjećaj da su dobrodošli u sredini u koju ulažu.
„Važno je da investitori osjete da su partneri lokalne zajednice, da imaju korektan odnos sa upravom i da znaju da će im grad biti na raspolaganju“, istakao je Žunić.
Derventa zbog velikog interesovanja investitora već osjeća nedostatak prostora za nove proizvodne kapacitete, pa je formirana nova poslovna zona sa 53 parcele. Tokom posljednjih godinu dana obavljeni su razgovori sa desetak ozbiljnih investitora, od kojih je polovina iz inostranstva.
Nedostatak radne snage i zajednički nastup
Sva tri gradonačelnika saglasna su da je nedostatak radne snage jedan od izazova sa kojima se suočavaju privrednici. Zbog toga će u narednom periodu poseban značaj imati obrazovanje, stručno osposobljavanje i povezivanje škola sa potrebama tržišta rada.
Ukazali su i na potrebu bolje međusobne saradnje lokalnih zajednica. Kao jedan od prijedloga pomenuto je formiranje šireg sjeverozapadnog poslovnog prostora koji bi obuhvatio Gradišku, Laktaše, Prnjavor, Srbac, Derventu i Brod, sa ciljem zajedničkog nastupa prema potencijalnim investitorima i razvoja privrednih kapaciteta ovog dijela Republike Srpske.
Poručili su i da privlačenje novih investicija ne zavisi samo od povoljnih cijena zemljišta i finansijskih podsticaja, već i od stabilnog poslovnog ambijenta, kvalitetne infrastrukture, obrazovane radne snage i dugoročnog partnerskog odnosa između privrede i lokalnih vlasti.






