Timovi porodične medicine u Banjaluci pod velikim pritiskom: Pojedini ljekari brinu o 2.600 građana

Dok pojedini timovi porodične medicine u Banjaluci vode brigu o čak 2.600 registrovanih lica, banjalučki Dom zdravlja bori se sa sve izraženijim manjkom kadra, odlascima ljekara u penziju i složenom organizacijom svakodnevnog rada na terenu.
Načelnica Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, doktorica Anastasija Stokanović, koja je specijalista porodične medicine i supspecijalista dijabetologije, ukazala je za BL portal na veliku neujednačenost i ogroman pritisak koji trpe određeni timovi. Zvanični podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokazuju da su na području grada evidentirana 137 timova sa ukupno 206.780 osiguranika, što u prosjeku iznosi približno 1.509 lica po timu, ali ta statistika ne oslikava realno stanje u svim ambulantama.
Pojedine gradske ambulante preopterećene
Doktorica Stokanović naglašava da gradske ambulante bilježe ogroman broj kartona, dostižući i 2.600 pacijenata po timu, dok u pojedinim seoskim sredinama taj broj iznosi tek stotinjak mještana. Ustanova pruža zdravstvenu zaštitu na 33 lokaliteta u prečniku od oko 50 kilometara od centra grada, zbog čega je neophodno obezbijediti dostupnost ljekara i u udaljenim krajevima, vodeći računa o potrebama stanovništva i teritorijalnoj pokrivenosti.
Odlazak kadra i slab odziv na konkurse
Trenutno u Domu zdravlja aktivno radi 105 doktora porodične medicine, 16 ljekara nalazi se na specijalizaciji, dok je petoro na dužem bolovanju. Tokom ove godine osam specijalista je otišlo u penziju, tri doktora su nastavila rad nakon sticanja uslova za penzionisanje, dok je još osam ljekara napustilo ustanovu prelaskom na druga radna mjesta.
Posebnu zabrinutost stvara slab interes mlađih ljekara za ovu granu medicine. Na deset raspisanih specijalizacija stiglo je svega pet prijava, a ove godine samo jedan ljekar privodi kraju četvorogodišnju specijalizaciju i vraća se u službu. Prema riječima doktorice Stokanović, na javne konkurse za prijem doktora medicine često se ne javi niko, ponajviše zbog visokog nivoa odgovornosti, obimne administracije i znatno manje privlačnosti primarnog u odnosu na bolnički nivo zdravstva.
Rast broja oboljelih i administrativni teret
Dodatne poteškoće nastaju usljed zamjena kolega tokom bolovanja i odmora, kada pojedini timovi paralelno zbrinjavaju i pacijente drugih ambulanti, dok medicinsko osoblje ulaže napor da preusmjeri građane na preglede. Istovremeno, raste broj pacijenata sa kardiovaskularnim, malignim i hroničnim nezaraznim oboljenjima, uz sezonski skok respiratornih infekcija tokom zime.
Pored pregleda, ljekarima značajan dio vremena oduzimaju administrativni poslovi, propisivanje terapija, medicinskih sredstava, odobravanje bolovanja i upućivanje na banjski oporavak, a rad dodatno usporavaju povremeni zastoji u sistemu IZIS, što stvara gužve u čekaonicama.
Norme Fonda i traženje dugoročnog rješenja
Pravilnik Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske predviđa da u izrazito razvijenim sredinama tim može imati do 2.000 osiguranika, u srednje razvijenim do 1.800, u nerazvijenim do 1.400, a u izrazito nerazvijenim opštinama do 600 osiguranih lica. Iz Fonda ističu da su u toku izmjene propisa za narednu godinu koje će prilagoditi ove normative, te podsjećaju da građani imaju pravo izbora porodičnog doktora u javnom ili privatnom sektoru koji ima ugovor sa ovom institucijom.
Doktorica Stokanović zaključuje da raskorak između sve većih zdravstvenih potreba stanovništva i manjka raspoloživog kadra zahtijeva sistemske korake, novo zapošljavanje i podsticanje mladih ljekara kako bi se obezbijedila dugoročna održivost primarne zaštite.






