Domaća proizvodnja hrane pred kolapsom zbog skupoće i uvoza

Domaća proizvodnja hrane u Bosni i Hercegovini nalazi se pod velikim pritiskom usljed drastičnog poskupljenja repromaterijala, zatvaranja poljoprivrednih gazdinstava i nekontrolisanog priliva robe sa stranih tržišta. Dok se agrarni sektor bori za opstanak, na uvoz poljoprivredno-prehrambenih artikala godišnje odlaze milijarde maraka, što stvara sve veću zavisnost od spoljnih činilaca i otvara pitanje budućih cijena za građane.
Manje zasijanih njiva i neizvjesne cijene
Uslovi privređivanja na njivama postaju sve složeniji, dok globalna kretanja takođe ne ulivaju optimizam. Prema procjenama Evropske unije, proizvodnja žitarica u sezoni 2026/27. iznosiće 262 miliona tona, što predstavlja pad od 9,6 odsto u poređenju sa godinom prije. Taj pritisak osjećaju i lokalni ratari, kojima visoki izdaci dodatno ugrožavaju rentabilnost rada.
Proizvođač Mustafa Gradaščević ukazuje na to da su površine zasijane pšenicom ove godine znatno manje u odnosu na prošlu godinu. Kako pojašnjava, razlozi leže u otežanoj pripremi zemljišta i visokim cijenama repromaterijala, pri čemu ratari nakon žetve predaju rod u mlinove gdje moraju čekati formiranje otkupne cijene.
Udar na stočni fond i prepreke u izvozu
Kriza nije zaobišla ni stočarski sektor, u kojem gašenje farmi direktno utiče na pad proizvodnje mlijeka i mesa, ali i na gubitak radnih mjesta u cjelokupnom lancu. Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK Eldin Glibanović naveo je da su na području Živinica prekinule rad dvije velike farme sa oko 250 grla, što predstavlja ozbiljan udarac za mljekarstvo u čitavoj zemlji.
Pored unutrašnjih problema, domaće stočare pogađaju i barijere pri plasmanu robe u inostranstvo. Stručni saradnik u Udruženju proizvođača mlijeka Republike Srpske Miljan Erbez podsjetio je da domaći sektor crvenog mesa već tri decenije nema mogućnost izvoza na tržište Evropske unije, dok istovremeno uvozni artikli nesmetano ulaze na domaće tržište bez adekvatnog rješenja.
Nejednaki poreski uslovi i ogroman uvoz
Domaći poljoprivrednici nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na kolege iz okruženja, jer susjedne države primjenjuju diferenciranu stopu PDV-a. Erbez je upozorio da proizvođač u Hrvatskoj ima poresku stopu od pet odsto na repromaterijal, što ga odmah u startu čini 12 odsto konkurentnijim od domaćeg seljaka sa nekoliko krava ili ovaca. On je naglasio da je riječ o opstanku 70.000 porodica, odnosno oko 280.000 stanovnika koji zavise od ovog posla.
Teške posljedice ovakvog stanja potvrđuju i zvanični podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni, prema kojima je tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno hrane u vrijednosti većoj od 5,3 milijarde KM, dok je izvoz bio tek nešto iznad 1,2 milijarde maraka. Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Zvono Bijeljina Jovan Vasilić konstatovao je da je zemlja postala pretežno uvozno orijentisana, navodeći procjenu da se uvozi čak 95 odsto hrane, dok domaći sektor ne uspijeva da obezbijedi ni pet odsto potreba, zbog čega svaka nestabilnost na svjetskom tržištu direktno pogađa kućne budžete.






