Evropski sud traži izjašnjenje Srbije o upotrebi zvučnog topa

Evropski sud za ljudska prava uputio je zahtjev vlastima u Srbiji da se najkasnije do 15. januara izjasne povodom optužbi o upotrebi zvučnog topa tokom beogradskih protesta održanih 15. marta prošle godine, dok pravni stručnjaci ukazuju na propuste u istrazi i otvaraju pitanje odgovornosti za policijsko postupanje.
Nedostaci u istrazi i zahtjevi za novim postupkom
Pravnik Beogradskog centra za ljudska prava Vladica Ilić izjavio je za RTS kako očekuje da Vrhovno javno tužilaštvo naloži nastavak postupka. On je podsjetio da je preko 150 građana dalo iskaze tužilaštvu tvrdeći da su zadobili povrede zbog upotrebe određenog sredstva na protestu. Cijeli slučaj je, prema njegovim riječima, završen službenom bilješkom za koju su oštećeni i podnosioci prijava saznali tek po objavljivanju izvještaja.
Ilić ističe da je komisija Vrhovnog javnog tužilaštva uočila niz manjkavosti u radu na ovom predmetu, te smatra da bi vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac morala izdati uputstvo za dalje korake. Takođe ocjenjuje da bi vođenje predmeta trebalo povjeriti Tužilaštvu za organizovani kriminal, kako bi se detaljno ispitalo ko je planirao primjenu spornog sredstva, sa kojim motivom i da li je posrijedi prikrivanje dokaza.
Pitanje policijske torture i sumnjivi iskazi
Osvrćući se na privođenja policijskih službenika u sklopu istrage povodom smrti Danke Ilić, Ilić je podsjetio na sudbinu Dalibora Dragijevića, brata jednog od osumnjičenih, koji je preminuo u policijskom pritvoru. Iako je MUP u početku tvrdio da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanog zdravlja, naknadno su isplivale informacije o nasilnoj smrti i povredama na tijelu.
Ilić je podsjetio i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio javnosti da je zločin priznat prije zvaničnog saslušanja osumnjičenih navedenog u optužnici, što postavlja pitanje političkog pritiska na istražne organe. Dvojica glavnoosumnjičenih žalila su se Zaštitniku građana na torturu, a postupak po njihovim pritužbama nikada nije priveden kraju. Zbog toga Ilić upozorava da pravosudni organi moraju strogo provjeriti okolnosti uzimanja iskaza, napominjući da odbacivanje izjava iznuđenih nasiljem ne mora obavezno srušiti postupak ukoliko postoje drugi materijalni dokazi.
Slučaj garaža i pitanje odgovornosti rukovodilaca
Kada je riječ o navodima o torturi u slučaju “garaža” i istragama koje obuhvataju visoke funkcionere, poput načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička i komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Igora Žmirića, Ilić navodi da takva dešavanja urušavaju ugled MUP-a. On naglašava da krivica mora biti individualizovana, te da obuhvata ne samo neposredne izvršioce već i one koji zlostavljanje naređuju ili zataškavaju.
Komentarišući izjave bivšeg načelnika beogradske policije Veselina Milića, koji tvrdi da su mu optužbe montirane zbog odbijanja da izda naređenje za intervenciju 15. marta, Ilić je zaključio da nadležni organi imaju obavezu detaljno ispitati sve vjerodostojne tvrdnje o kršenju osnovnih ljudskih prava, naročito prava na život i tjelesni integritet.






