Spor oko jugoslovenskih arhiva zateže odnose Beograda, Ljubljane i Brisela

Spor oko jugoslovenskih arhiva ponovo je dospio u centar pažnje regionalne i evropske javnosti nakon što je Ljubljana ispostavila jasan uslov Beogradu, dok se istovremeno aktuelizuju optužbe o navodnoj saradnji evropske komesarke Marte Kos sa nekadašnjim bezbjednosnim strukturama bivše države.
Ljubljana uslovljava evropski put Srbije predajom građe
Predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša izjavio je da zvanični Beograd neće imati podršku Ljubljane na putu evropskih integracija sve dok Srbiji ne preda cjelokupnu arhivsku građu nekadašnje Udbe, Službe državne bezbjednosti, JNA i drugih organa bivše SFRJ koja se odnosi na Sloveniju. Ovu poruku Janša je uputio krajem oktobra, neposredno nakon održanih parlamentarnih izbora u Srbiji, naglasivši da je to izričit uslov za bilo kakav dalji napredak.
S druge strane, evropska komesarka za proširenje Marta Kos osvrnula se na ovu temu početkom novembra, podsjetivši na Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ koji je potpisan u Beču 2001. godine, a stupio na snagu 2004. godine nakon ratifikacije svih pet država nasljednica. Kos je naglasila da podržava rješavanje arhivskog pitanja i predaju odgovarajuće dokumentacije, ali je podvukla da se takve teme moraju rješavati bez ultimatuma i u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Tvrdnje Igora Omerze i reakcija Marte Kos
Uz insistiranje na predaji dokumentacije, pažnju javnosti privukli su i navodi slovenačkog istraživača i publiciste Igora Omerze iz njegove knjige pod nazivom „Komesarka“. Omerza tvrdi da je u dokumentaciji nekadašnje slovenačke Službe državne bezbjednosti pronašao podatke koji navodno povezuju Martu Kos sa radom službe krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, navodeći operativna imena „Tara“ i „Blanka“.
Omerza ističe da se njeno ime ili operativni nazivi pominju u desetak dokumenata, među kojima su i zabilješke iz aprila 1990. godine koje se bave unutrašnjim stanjem i zaposlenima u redakciji „Dojče velea“ u Kelnu, gdje je Kos u to vrijeme radila, pominjući i tadašnjeg rukovodioca Alojza Lampreta. Ipak, riječ je o autorskom tumačenju dokumentacije, dok sam istraživač navodi i da je dio arhivske građe u Sloveniji uništen.
Marta Kos oštro odbacuje sve ove navode, kategorično poručujući da nikada nije bila saradnik niti informator nekadašnje tajne službe, te ističe da je riječ o pokušaju njene političke diskreditacije.
Evropska komisija ne otvara novu istragu
Pitanje arhivskih dokumenata i navoda protiv komesarke stiglo je i do Brisela. Slovenačka poslanica u Evropskom parlamentu Romana Tomc zatražila je zvanično izjašnjenje institucija o tome da li ovi materijali mogu uticati na rad i kredibilitet komesarke.
U ime Evropske komisije odgovorila je predsjednica Ursula fon der Lajen, pojasnivši da su pomenute tvrdnje već detaljno razmatrane tokom saslušanja kandidata u Evropskom parlamentu prije potvrđivanja sastava Komisije za period od 2024. do 2029. godine. Kako je navedeno, Evropska komisija smatra da nema osnova za ponovno pokretanje istog pitanja, čime je stavljena tačka na zahtjeve za novim provjerama unutar institucija u Briselu.






