Rekordan broj državljanstava u Njemačkoj za građane porijeklom iz BiH

Zvanični podaci pokazuju da je rekordan broj državljanstava u Njemačkoj dodijeljen građanima koji dolaze sa prostora Bosne i Hercegovine tokom protekle godine. Čak 8.800 lica iz BiH preuzelo je njemačke isprave u 2025. godini, što predstavlja skok od nevjerovatnih 126 procenata u odnosu na prethodni period.
Velike zakonske izmjene u Berlinu
Prema izvještaju koji je 3. juna 2026. godine objavio njemački Savezni zavod za statistiku (Destatis), u toj zemlji je tokom 2025. podijeljeno ukupno 332.500 pasoša, što je rast od 14 procenata. Među nacijama koje bilježe najveći priliv novih državljana posebno se istakla Bosna i Hercegovina.
Ovakav uzlazni trend direktna je posljedica njemačkog zakonodavstva koje je stupilo na snagu 27. juna 2024. godine, kada je dvojno državljanstvo postalo opšte pravilo. Time je ukinuta dosadašnja obaveza prema kojoj su podnosioci zahtjeva morali priložiti dokaz o ispisivanju iz matičnog državljanstva BiH.
Pravila boravka i status ubrzane integracije
Reformisanim propisima obavezni period boravka smanjen je sa osam na pet godina, uz neophodne uslove poznavanja jezika i ekonomske samostalnosti. Premda je prvobitno bila otvorena opcija sticanja pasoša nakon samo tri godine za lica sa posebnim integracionim uspjesima, vlasti u Berlinu su tu pogodnost ukinule zakonom od 30. oktobra 2025. godine.
Time je granica od pet godina boravka ponovo postala opšti minimum za sve kandidate. Iako su pojedini funkcioneri stranaka CDU i CSU krajem 2025. godine predlagali da posjedovanje dva pasoša bude tek izuzetak, zvaničnog prijedloga za ukidanje takve prakse trenutno nema.
Zastoj u institucijama BiH oko bilateralnog sporazuma
Sa druge strane granice, građani se suočavaju sa formalno-pravnim preprekama, jer Član 4. Zakona o državljanstvu BiH nalaže postojanje odobrenog međudržavnog ugovora. Do sada BiH ima takve sporazume sa samo tri države:
- Republika Srbija (dogovor sklopljen 2002. godine sa nekadašnjom SR Jugoslavijom)
- Hrvatska (sporazum potvrđen 2007. godine)
- Švedska (na snazi od 1. jula 2006. godine)
Zbog nepostojanja takvog akta s Njemačkom, preko 30 hiljada bivših državljana BiH ne može povratiti domaći status bez odricanja od novostečenog njemačkog pasoša. Prema članu 14 domaćeg zakona, postupak povrata zahtijeva ispunjenje uslova naturalizacije i najmanje dvanaest mjeseci boravka u BiH prije predaje molbe.
Inicijativa bez konsenzusa u Sarajevu
Inicijativu da se pokrenu pregovori sa Berlinom podnio je 27. juna 2024. godine Denis Zvizdić, tada na funkciji predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Iako je parlamentarna skupština usvojila prijedlog u avgustu iste godine, postupak je potpuno blokiran u Savjetu ministara BiH.
Na sjednici održanoj 17. oktobra 2024. godine nije bilo konsenzusa, jer su se proceduri usprotivili ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić (SNSD), kao i zamjenik ministra Ognjen Janjić, koji je tada mijenjao ministra Edina Fortu. Ministarstvo civilnih poslova BiH potvrdilo je u junu 2026. godine za medije da još nisu stvoreni uslovi za početak zvaničnih priprema za ugovaranje sporazuma.






