Banjaluka

Aerozagađenje u Banjaluci ugrožava zdravlje: Ljekari savjetuju oprez i zaštitu

Aerozagađenje u Banjaluci dostiže nivoe koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju za disajne organe i opšte zdravlje stanovnika. Posljednjih dana ljekarskim ordinacijama sve češće se obraćaju građani sa pogoršanim respiratornim smetnjama.

Rizične grupe i najčešći simptomi

Pulmolog Snežana Kutlešić Stević naglasila je da povećano prisustvo štetnih materija u vazduhu pogađa čitav organizam, a prvenstveno gornje i donje disajne puteve. Posebno su ugroženi pacijenti koji se već bore sa astmom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, kao i osobe sa kardiovaskularnim i onkološkim dijagnozama.

Udisanje sitnih čestica izaziva reakciju disajnih organa, prekomjerno lučenje sluzi, suvi kašalj, zapušen nos i osjećaj gušenja i pri manjem naporu. Među najosjetljivijim kategorijama nalaze se:

  • djeca i trudnice
  • starija lica
  • hronični bolesnici sa respiratornim ili srčanim tegobama

Dugotrajno udisanje zagađenog vazduha nosi i teže posljedice, poput rizika od malignih oboljenja pluća i nepovoljnog uticaja na razvoj ploda u trudnoći.

Preporuke za zaštitu i ponašanje

Tokom epizoda sa visokom koncentracijom štetnih materija savjetuje se izbjegavanje dužeg boravka i fizičkih napora na otvorenom prostoru. Za efikasniju zaštitu preporučuju se maske tipa FFP2 ili FFP3, dok obične hirurške maske ne pružaju adekvatnu barijeru protiv sitnih čestica.

Ukoliko se jave nadražajni kašalj, zviždanje u grudima, otežano disanje ili osjećaj peckanja u nosu, potrebno je konsultovati porodičnog ljekara. Kada nastupe nagla i izražena gušenja, neophodno je bez odlaganja potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Boravak djece u prirodi i provjetravanje domova

Zaštita najmlađih zahtijeva pažljivo planiranje jer im je boravak na vazduhu važan za pravilan razvoj. Roditeljima i vaspitačima preporučuje se praćenje indeksa kvaliteta vazduha i boravak napolju samo kada su parametri povoljniji, ili odlazak na obližnje uzvišice poput Manjače i Kozare.

Kada su koncentracije smoga izuzetno visoke, otvaranje prozora može unijeti dodatne nečistoće u domove, pa je neophodna opreznost pri provjetravanju. Za prečišćivače vazduha navedeno je da mogu donijeti određenu korist, ali bez dovoljno ličnog kliničkog iskustva nema pouzdane preporuke o njihovom učinku.

Potreba za sistemskim rješenjima

Kao lične mjere prevencije istaknuti su uravnotežena ishrana, jačanje imuniteta, vježbe disanja, prestanak pušenja i izbjegavanje zadimljenih prostorija. Ipak, pojedinačni trud nije dovoljan bez širih društvenih mjera.

Ublažavanje aerozagađenja zahtijeva zajedničke korake nadležnih službi i stanovništva, među kojima su unapređenje sistema grijanja, stroža kontrola individualnih ložišta i manja upotreba motornih vozila na gradskim ulicama.

Izvor
RTRS

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button