Strah od propuštanja u digitalnom dobu: Psiholog Petar Mrđa govori u Banjaluci

Da li društvene mreže kreiraju iluziju savršenstva koja direktno potkopava naše unutrašnje zadovoljstvo? Odgovor na pitanje kako strah od propuštanja utiče na svakodnevni život ponudiće master psihologije Petar Mrđa, koji će u ponedjeljak, 23. novembra, održati predavanje u banjalučkoj Kući Milanovića od 19 časova.
Zamka poređenja na društvenim mrežama
Predavanje je posvećeno takozvanom FOMO fenomenu, stanju u kojem pojedinac osjeća tjeskobu vjerujući da drugi vode sadržajniji i dinamičniji život. Prema riječima ovog tridesetjednogodišnjeg stručnjaka, digitalne platforme poput Instagrama, TikToka i Fejsbuka pojačavaju tu nelagodu jer korisnici neprestano upoređuju svoj uobičajeni dan sa pažljivo filtriranim trenucima tuđih putovanja i uspjeha.
Stalno odmjeravanje sopstvene vrijednosti kroz virtuelne reakcije i lajkove nerijetko vodi u frustraciju i osjećaj nesigurnosti. Mrđa upozorava da ova pojava nije karakteristična isključivo za mlađu populaciju, već se sa njom suočavaju i osobe u zrelijim godinama, naglašavajući da istinsko zadovoljstvo ne zahtijeva publiku niti dokazivanje drugima.
Lična disciplina i istraživački rad
Kako bi sačuvao fokus, predavač primjenjuje lična pravila u digitalnom prostoru, pa svakog mjeseca na sedam dana potpuno gasi Instagram, dok dnevni boravak na mrežama drži u okviru od 45 minuta. Pored praktičnog iskustva u upravljanju ljudskim resursima u kompaniji Perutnina Ptuj, iza njega je i više od 20 naučnih radova, kao i angažman asistenta na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Tokom obrazovanja pokrenuo je sa kolegama i uvođenje modula psihologije rada, a profesionalnu praksu gradio je i u firmama Alfabet grup, Klika i LC Vaikiki.
Narodne umotvorine kroz prizmu nauke
Poseban segment njegovog dugogodišnjeg rada predstavlja priprema knjige u kojoj analizira narodne poslovice i njihovu utemeljenost u modernoj nauci. Između ostalog, izreku o praznom buretu koje najjače zveči dovodi u vezu sa Daning-Krugerovim efektom, dok u proučavanju izreka koristi saznanja evolucijske psihologije o faktorima privlačnosti među polovima.
Njegovo odrastanje obilježili su i nesvakidašnji hobiji, poput bavljenja boksom koji ga je naučio izbjegavanju nepotrebnih sukoba, ali i izvođenje mentalističkih nastupa tokom srednjoškolskih dana u Srpcu, Novom Gradu i Banjaluci.






