Privreda

Novi plan za spas domaće proizvodnje: Srpska priprema strategiju razvoja voćarstva

Površine pod zasadima u Republici Srpskoj osipaju se već čitavu deceniju, zbog čega Srpska priprema strategiju razvoja voćarstva kako bi se zaustavio negativan trend. Izradu ovog ključnog dokumenta zajednički su pokrenuli Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Udruženje voćara Republike Srpske.

Stručnjaci traže rješenja za nagomilane probleme

Na kreiranju novih mjera angažovan je tim od 12 stručnjaka, čiji će glavni zadatak biti definisanje koraka za efikasniju zaštitu parcela, rejonizaciju uzgoja i rješavanje problema navodnjavanja. Domaći proizvođači se godinama bore sa visokim izdacima, uvoznom robom, manjkom radne snage i sve nepovoljnijim vremenskim prilikama.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović naglasio je da su kasni mrazevi u proljeće i dugotrajne suše nanijeli ogromne štete. Prema njegovim podacima, trenutno stanje u zasadima je zabrinjavajuće:

  • Svega oko 12 odsto voćnjaka posjeduje sisteme za navodnjavanje
  • Protivgradnim mrežama zaštićena je tek petina ukupnih površina
  • Postojeća vodozahvatna jezera često presuše u ključnim ljetnim mjesecima

Dojčinović je podsjetio na nezavršeni projekat navodnjavanja u Potkozarju koji je započet prije desetak godina, ali je novac tada preusmjeren na drugu stranu, poručivši da bez stabilnog snabdijevanja vodom nema opstanka za voćare.

Rejonizacija i primjena novih tehnologija

Na čelu stručne radne grupe nalazi se profesor Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji iza sebe ima iskustvo izrade sličnog dokumenta u Srbiji. On napominje da je pravilan izbor lokacije presudan, navodeći primjer neadekvatne sadnje malina u vojvođanskoj ravnici.

Rejonizacija bi trebalo precizno da odredi koje su regije najpogodnije za specifične voćne vrste na osnovu zemljišta, klime i vode. Pored novih akumulacija, Keserović predlaže udruživanje poljoprivrednika, širenje kapaciteta prerade, ali i postavljanje mreža drugih boja jer su se na plodovima javljale ožegotine.

Razmatra se i nabavka protivgradnih topova

Među mjerama podrške razmatra se i mogućnost da se u republičke podsticaje uvrste protivgradni topovi, kakvih se u Srbiji koristi dvadesetak po cijeni od oko 32.000 evra. S druge strane, Svjetska meteorološka organizacija napominje da još nema potpunih naučnih dokaza o njihovom stvarnom uticaju na procese u oblacima.

Izrada strateškog dokumenta tek je na početku, a voćari očekuju da će konačni plan odgovoriti stvarnim potrebama na terenu, dok zvanični datum usvajanja još nije preciziran.

Izvor
Nezavisne novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button