Politika

Cvijanović: Migrantska kriza pokazala da nema saradnje BiH institucija sa entitetima

Presjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je migrantska kriza u BiH ozbiljan problem koji nosi mnogo rizika.

Cvijanovićeva je naglasila da je problem migranata u BiH veliki i da ne treba biti naivan, jer se radi o planiranim migracijama koje sa sobom nose bezbjednosne, ekonomske i zdravstvene rizike.
Ona je dodala da su je uvijek čudile konstatacije koje su dolazile iz institucija BiH kojima su objašljavali da tu nema velikih problema i da su stvari pod kontrolom.

Loading...

Percepcija svakog građanina, ali i stav institucija Republike Srpske, suprotan je tome. Djeluje mi da su se institucije BiH nadale da će nas nešto zaobići, a da nisu stvarno radile na pripremi svega onoga što je potrebno pripremiti da bismo išli u susret jednom takvom problemu”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenom mišljenju, nije riječ samo o tome da li se određeni problem, kada se javi, adekvatno tretira, već da li se išlo u susret nečemu što je bio potencijalni problem, a sada je to stvarni problem.

Naravno, zabrinjava kada neko kaže da 50.000 ili 100.000 ljudi čeka da zakuca na vrata BiH, a da mi zapravo ne znamo šta se dešava sa njima, ni koliko će dugo ostati, ni šta sve treba da se obezbijedi da se oni zbrinjavaju, ni na koji način će oni otići dalje, gdje su se i zaputili, a to su države EU, znajući da su mnoge od njih odlučile da se ograde žicama i spriječe ulazak nelegalnih migranata”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da zabrinjava podatak koji govori o dnevnom nezakonitom prelasku granica 100 do 200 ljudi, i pokazuje da BiH nema kapacitet da očuva granicu, kao ni nadležne službe da o tome vode računa.

Na nivou Vlade Republike Srpske bavili smo se ovim pitanjem u par navrata, jer smo imali određene predstavnike koji su učestvovali u različitim radnim grupama i pokušavali da dokuče šta se od nas očekuje ukoliko dođe do jedne takve situacije. Definitivno nemamo kapacitete na teritoriji Republike Srpske da zbrinemo veliki broj ljudi, ali možemo obezbijediti sve što je humanitarnog karaktera. Normalno je da se ljudima obezbijedi hrana i piće, ali i njihov brzi prelazak do onih mjesta gdje namjeravaju da se okupljaju da bi se uputili dalje”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da, ukoliko bi Srpska i BiH bile samo tranzitna zemlja do otvorenih granica zemalja EU, onda bi se ovaj problem mogao i smatrati privremenim, pa bi mu se moglo i doskočiti nekim ad hok mjerama, ali to nije takav problem, jer i zvaničnici EU govore o tome kako zadržati migrante daleko od granica EU, kako svoje snage da zaposle da djeluju u dubini i spriječiti ih da uopšte krenu balkanskom rutom.

Nakon toga slušate ljude sa nivoa BiH koji kažu to nije problem, mi upravljamo procesima, držimo stvari pod kontrolom, a onda neki koji su dalje od nas govore kako se uopšte ne upravlja stvarima i da je to veliki problem za Evropu i zemlje na čiju teritoriju dođu ovdje”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona smatra da je problem što migranti ne mogu dalje, jer postoje zabrane na granici EU, kao i što se ne zna šta sa njima kada dođu u BiH i što ih nije moguće vratiti u zemlje iz kojih su došli.

Zabrinjavajuća je situacija do koje je došlo i pri izmještanju migranata iz Sarajeva prema Mostaru, nerazumijevanja različitih policija, različitih kantona sa nivoom BiH, međusobne optužbe, podnošenje tužbi, saslušavanja i čitav cirkus. To pokazuje da se stvari ne vode na adekvatan način”, poručila je premijer i zaključila da je to rezulat nekomuniciranja i nekonsultovanja u BiH.

Ona je ocijenila da ova kriza nosi i mnogo medicinskih i zdravstvenih rizika, ali i da veliki problem predstavlja što se ne može provjeriti kakav je bezbjednosni profil lica koja dolaze jer su neki davali različite podatke, što dovodi do velikog nereda.

Moramo djelovati sihronizovano i u ovoj zemlji je neophodno da se uspostavi prava koordinacija. Mislim da je važno da smo mi, kao institucije Republike Srpske, prevashodno Vlada, rekli šta je naš stav i za šta nemamo kapacitet”, ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona smatra da politika BiH treba da bude da se migranti zadrže na granici i da se ona ojača.

Nivo BiH se ponaša izolovano i jesu izolovani od stvarnog života koji se dešava u BiH i nastoje sebi uvijek da pribave određene poslove i nadležnosti, da se pozicioniraju na nekoj javnoj sceni kao neko ko donosi odluke, a kada trebaju donijeti odluku i osmisliti koncepte – njih nema”, kaže Cvijanovićeva.

Ona smatra da bi se osmislio koncept da mora da postoji i tijesna saradnja prevashodno sa entitetima, kantonima i sa lokalnom zajednicima, ali je to izostalo, što je dokaz da BiH nije ozbiljna.

Nema rješenja za ovaj problem, ni bilo koji drugi u BiH, ako nemate adekvatnu interakciju između različitih organa vlasti i, barem, pristojnu komunikaciju ili profesionalan odnos. Iz godine u godinu imamo potvrdu da je sve osim onako kako treba da bude”, zaključila je premijer Srpske.

Komentarišući izjavu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića da se radilo o državnom udaru prilikom prebacivanja migranata iz Sarajeva u Salakovac, Cvijanovićeva je rekla da to pokazuje deficit države i stvarni nedostatak i volje, i normalnog kretanja, i razmjene informacija.
Zato se sve to i desilo, jer nema razmjene informacija, konsultacija i uključenosti različitih nivoa vlasti”, dodala je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li je neko obavijestio Vladu da postoji plan da u Banjaluku dođe 200 migranata, u Kalinovik 500, Cvijanovićeva je rekla da Vlada Srpske ne prihvata nikakve te planove, jer je niko nije obavijestio o tome, niti je data saglasnost za tako nešto.

Kao Vlada smo rekli da nemamo mogućnosti za smještanje i ne mogu se na nivou Savjeta ministara donositi odluke koje se odnose na Republiku Srpsku bez saglasnosti njenih institucija, prevashodno Vlade”, napomenula je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ovakav stav Vlade nema veze sa nedostatkom ljudskog osjećaja, jer sve što je humanitarnog karaktera biće obezbijeđeno.

Ovdje je riječ o velikim, projektovanim migracijama koje su nastale iz poznatih razloga, zato što se negdje ratovalo i mijenjali se, kako to stranci vole da kažu, režimi. Mi smo nemoćni za takve stvari, nemamo kapacitet, nismo razvijena Evropa, nismo jednaki institucijama EU. To je problem koji treba da rješava EU ili da otvori granice ili na neki drugi način”, ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da je migrantska kriza veliki problem koji može narušiti mnogo toga u BiH.

Zahvalnost Rusiji za sve što je učinila za Srpsku

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je zahvalna Rusiji što je stavila veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti prema kojoj su Srbi trebalo da budu okarakterisani kao genocidan narod, što bi bilo jako loše za sve sadašnje i buduće generacije.
Cijenim kada Rusi dignu glas ili ruku u Savjetu bezbjednosti kada se diskutuje o BiH jer izvještaji o BiH koji tamo idu od visokog predstavnika sadrže mnogo neistina, laži, tendencioznih i obojenih stvari”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o zvaničnoj posjeti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu i sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Cvijanovićeva je rekla da su tu stvari institucionalno postavljene.
Ona je rekla da je predsjednik Srpske mnogo puta boravio u Rusiji, te da ovaj forum iz godine u godinu ima sve veći značaj.

Premijer Srpske je istakla da Srpska želi i dalje da gradi partnerske odnose sa Rusijom.
Mi smo zahvalni za svu pomoć i veoma cijenim šta je Rusija za nas uradila”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da postoje mnogi koji su zagovarali sankcije protiv Rusije, ali se rado pojavljuju na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Ona je navela da cijeni i brojne ruske investicije u Srpskoj, kojih u budućnosti treba biti i više, te da žali što nije realizovan projekat gasovoda “Južni tok”.

To je jedan ogroman i dobar projekat koji je bio zasutavljen na način kako je zaustavljen, a mi smo pretrpjeli veliku štetu sa aspekta kreiranih ideja, rješenja, planova koje smo imali i odobrenja koja smo dobili da u tome učestvujemo”, dodala je Cvijanovićeva.
Govoreći o evropskom putu zemalja zapadnog Balkana, Cvijanović je za RTRS rekla da je on nejasan, te da ne može ćutati o tome samo zato što to neko ne voli čuti, pogotovo od “zapadnjaka”.

Ona je rekla da je, analizirajući kretanje zemalja zapadnog Balkana na evropskom putu, nakon nedavnog samita u Sofiji, zaključila da u tom smjeru vlada prilično sumorna atmosfera i dodala da žali zbog toga.

Cvijanovićeva je podsjetila i da se na sličnom samitu u Solunu, prije 15 godina, govorilo da postoji evropska perspektiva zemalja ovog regiona.
I vi, zapravo, opet pozicionirate stvari na isti način da potvrđujete evropsku perspektivu jednog prostora koji je totalno ranjen i nesrećan, pritisnut i od njih i od drugih, i koji nikako ne može da artikuliše sebe i svoj politički stav, a ne može da izađe ni iz tog ekonomskog pritiska jer nemamo iskrena partnerstva s druge strane. Laž je kad vam to kažu.”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je upitala: “Šta je riješeno u ovom regionu?”.
Da li su to odnosi između dvije etničke zajednice u Makedoniji? Nisu. Da li je riješeno pitanje odnose Prištine i Beograda, nije. Mi u BiH, Srbi, Hrvati i muslimani se uopšte ne razmijemo. Sada se manje razumijemo. Uopšte nisu bolji odnosi Beograda i Zagreba”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da na ovim prostorima vlada zakovana situacija u kojoj se povremeno u javnost ide sa pozitivnim odlukama jer je ponekad potrebno da se “malo slaže i stvari uljepšaju, iako se u suštini ništa ne dešava”.
Cvijanovićeva je rekla da je smatrala vrlo važnom Reformsku agendu u BiH, koja je ekonomsko socijalnog tipa i koncept koji omogućava da ovdašnje vlasti uvježbaju prvo koordinaciji, kreću se na evropskom putu i rade sve što moraju da rade. “Ali, mi smo opet zastali”, rekla je Cvijanovićeva.

Komentarišući posjetu turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Sarajevu, Cvijanovićeva je ocijenila da ona nije donijela nikakvu korist za ovdašnje institucije, već je bila u funkciji filtriranja kandidata SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Ona je navela da je na tom planu trebalo da SDA dođe do kandidata koji je sada izabran (Šefik Džaferović) i koji će “trčati trku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH”.

Ona je navela da je Erdogan, na svoj način, došao da pošalje poruku ko treba biti kandidat SDA, ponovivši da je posjetu doživjela kao klasičnu političku priču u okviru predizborne kampanje, koja postoji na oba terena (u Turskoj i BiH).

Cvijanović: Ne vjerujem da će doći do rješenja o Izbornom zakonu

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović kaže da ne vidi izlaz u pregovorima o Izbornom zakonu BiH i da nije optimista da će u vezi sa tim doći do nekog validnog i normalnog rješenja.
Možda upali, kao što stranci kažu, da ako ste pritisnuti uza zid, vi izbacite nešto… Previše su suprotstavljeni stavovi, prvenstveno kroz dvije partije – HDZ i SDA. Operativnih problema će biti nakon izbora u vezi sa implementacijom rezultata, ali sam čula i neke strance koji misle da se malo može progledati kroz prste i fingirati da je sve u redu. Ne bi to bilo prvi put. Stranci to često rade kada je riječ o BiH”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je za svaku osudu što su partije i predstavnici Srba iz Federacije BiH i Srpske isključeni iz pregovora u vezi sa Izbornim zakonom BiH, što onemogućava rješavanje problema njihovog predstavljanja u Domu naroda u skladu s Ustavom, kao i statusnih pitanja.
Cvijanovićeva je ocijenila da je prvo trebalo rješavati problem Mostara u kome se u nekoliko ciklusa ne sprovode izbori.

Govoreći o predstojećim kandidaturama za predstojeće izbore u BiH, ona je za RTRS rekla da kadrovska rješenja donose organi te partije, te da se vlast u proteklom vremenu bavila povećavanjem penzija, rebalansom budžeta, podizanjem porodičnih i ličnih invalidnina, nastavkom rada na strateškim projektima i modernizovanjem Vlade.

Bavili smo se stvarnim pitanjima, a ne da li danas treba izaći na konferenciju za novinare da kažemo da će taj i taj, ili ta i ta, biti kandidat. Sad to postaje zaista važno jer su tu rokovi kada morate da prijavljujete kandidate i kada treba da počne i ta zvanična kampanja. Sad je logično da partije kažu ko su njihovi kandidati. Utvrđivati pazar i to govoriti u novembru i decembru je bilo neozbiljno”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da osjeća ogromnu zahvalnost i odgovornost što je imala priliku da više od pet godina u ime SNSD-a obavlja jednu od najvažnijih pozicija – premijersku, što podrazumijeva dnevnu operativnost.
To je najizloženija pozicija i svako vas krivi i kad nema penzija, ima rupa na putu… Prema tome, stalno ste na nekom udaru”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je SNSD bila prva ili među prvim strankama koje su imenovale žene iz svojih redova na najvažnije funkcije.
Šta god budem radila ponašaću se na način da je to stvar povjerenja koje mi je ukazano i da moram da odgovorim bar istom ili većom mjerom”, rekla je Cvijanovićeva.

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!