Na današnji dan / 15. juli
Događaji na današnji dan
1099. – U Prvom krstaškom ratu Krstaši su osvojili i razorili Jerusalim. Rimski car Hadrijan je bio obnovio grad i pretvorio ga u vojnu koloniju poslije rimskog razaranja 70. godine. 638. godine osvojili su ga Arapi, čime je postao muslimansko sveto mjesto.
1240. – Novgorodski knez Aleksandar Nevski pobijedio je Šveđane u bitci na Nevi.
1399. – Prvo pisano spominjanje Jagodine, grada u centralnoj Srbiji, u izvještaju kneginje Milice dubrovačkoj opštini.
1410. – Vladislav II Jagjelo, litvansko-poljski kralj, pobijedio je (njemački) Tevtonski red u bici kod Tanenberga, čime je proširio litvansko-poljsku državu.
1795. – Marseljeza postala zvanično himna Francuske.
1799. – Otkrivena Ploča iz Rosette, na temelju koje je Jean Francois Champollion dešifrirao hijeroglife.
1813. – Počela velika Turska ofanziva na svim frontovima. Sa zapada je nadirao bosanski vezir sa oko 100.000 vojnika. Turska vojska je slomila otpor Srba na Moravi, Drini i Timoku.
1834. – Španska inkvizicija je zvanično raspuštena nakon skoro 356 godina terora.
1869. – Francuz Ipolit Mež Moris je pantentirao margarin, prehrambeni proizvod kojim se pokušala spriječiti masovna glad siromašnih slojeva stanovništva.
1881. – Austrijski car Franjo Josip I. potpisuje Reskript o ujedinjenju Vojne Krajine s kraljevinom Hrvatskom.
1916. – Osnovana kompanija Boeing, jedna od najvećih aviokompanija na svijetu.
1918. – Snage Osovine pokrenule opštu ofanzivu pod komandom njemačkog generala Eriha fon Ludendorfa. Time je počela Druga bitka na Marni u Prvom svjetskom ratu i posljednji pokušaj Centralnih sila da nadvladaju snage Antante na zapadnom frontu. Bitke na Marni poznate su kao jedna najvećih klanica u ljudskoj istoriji.
1926. – Prvo javno slušanje radija u Zagrebu.
1937. – Pušten u saobraćaj kanal Moskva-Volga. Kanal je dug 128 kilometara, dubok 5,5 metara i širok 85 metara. Time je regulisana rijeka, a Moskva je postala luka povezana sa pet mora.
1941. – Prvi put upotrebljene „kaćuše“, prvo raketno oružje uvedeno u ratna dejstva. To plotunsko raketno oružje upotrijebljeno je u Bici kod Orše u Drugom svjetskom ratu.
1946. – Završen je Beogradski proces, suđenje Dragoljubu Mihaloviću i još dvadesettrojici optuženika.
1958. – Na zahtev predsenika Kamija Šamuna, američke snage iskrcale su se u Libanu, čime je započeta njihova intervencija. Time su vlasti Sjedinjenih Američkih Država omogućile Kamiju Šamunu da se ponovo kandiduje za mjesto predsjednika.
1968. – Na liniji Moskva-Njujork uspostavljen prvi direktni putnički avio-saobraćaj između SAD i SSSR. Letove su počeli obavljati avioni kompanija Aeroflot i Pan Amerika.
1974. – Grupa grčkih oficira u kiparskoj Nacionalnoj gardi i pristalica pripajanja Kipra Grčkoj izvršila vojni udar zbacivši sa vlasti predsjednika i arhiepiskopa Makariosa. Vlast je preuzeo Nikos Sampson, bivši lider stranke EOK, a arhiepiskop Makarije privremeno napustio Kipar.
1975. – Sojuz 19 i Apolo 18 lansirani u orbitu oko Zemlje, u okviru sovjetsko-američkog programa kojim je predviđeno njihovo spajanje u svemiru.
1983. – Jermenski teroristi napali prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariškom aerodromu Orli. Tom prilikom poginulo je šest i ranjeno 46 ljudi.
1990. – Osnovan DSHV, prva stranka Hrvata u Vojvodini nakon uvođenja višestranačja u Vojvodini za vrijeme SFRJ.
1992. – Održan skup pod nazivom „Žuta traka“ čiji je cilj bio protest protiv diskriminacije i prijetnji pripadnicima drugih etničkih grupa. Skup su organizovali nevladina organizacija Centar za antiratnu akciju i stranka Građanski savez Srbije, a neposredan povod za protest bilo je prisilno iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.
1995. – Akcijom vojske Šri Lanke okončana najveća ofanziva tamlskih pobunjenika od 1987. godine. Tokom te akcije poginulo je najmanje 300 ljudi.
1999. – Na Kosovo i Metohiju stigao šef civilne administracije Ujedinjenih nacija, Bernar Kušner, a posle dolaska međunarodnih mirovnih snaga. Vojni zvaničnici su proglasili Kosovo i Metohiju jednim od najopasnijih mjesta na svetu zbog velikog broja mina koje su postavile sve strane u ratu.
2000. – Zimbabve je ponovo uredio zakonom status crnih seljaka na farmama u posjedstvu bijelaca.
2001. – Šeik Hasina, premijer Bangladeša, posle pet godina napustio svoj položaj. Na njemu se zadržao duže od svih svojih prethodnika.
2006. – Započeo s radom Twitter.
2006. – U Zadru otvorene 1. Hrvatske svjetske igre.
2014. – Brazil, Indija, Kina i Ruska Federacija osnovale Banku za razvoj BRIC zemalja.
2016. – Najmanje 290 osobe su poginule, a više od 1.400 ranjeno u sukobima u Ankari i Istanbulu kada je turska vojska pokušala je da preuzme vlast u zemlji i svrgne predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Na ulicama Istanbula i Ankare vodio se pravi rat između vojske sa jedne i policije i jednog broja građana sa druge strane.
Rođeni na današnji dan
1606. – Rođen Rembrandt van Rijn, holadnski slikar.
1707. – Rođen Franjo Pejačević, hrvatski istoričar i teolog.
1718. – Rođen Aleksander Roslin, švedski slikar.
1802. – Rođen Jakob Sabar slovenski pisac i katolički svještenik u Mađarskoj
1865. – Rođen Alfred Nortklif, britanski političar i novinski magnat.
1867. – Rođen Žan-Batist Šarko, francuski naučnik i polarni istraživač.
1896. – Rođen Alfred Albini, hrvatski arhitekt.
1898. – Rođen Walter Benjamin, njemački filozof i književnik.
1901. – Rođen Nicola Abbagnano, italijanski filozof.
1910. – Rođen Aleksandar Tirnanić, srpski i jugoslavenski fudbaler.
1922. – Rođen Božidar Petrović, srpski arhitekta i redovni profesor Arhitektonskog fakulteta univerziteta u Beogradu.
1924. – Rođen Petar Slovenski Stojanović, glumac, redatelj i novinar-voditelj RTB-za.
1930. – Rođen Jacques Derrida, francuski filozof.
1936. – Rođen Džordž Vojnovič, američki političar srpskog porijekla, 65. guverner Ohaja (1999-2011).
1940. – Rođen Ivan Rastegorac, srpski pesnik i filmski kritičar.
1942. – Rođen Momir Talić, načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske.
1949. – Rođen Carl Bildt, švedski političar i državnik, bivši Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
1949. – Rođen Stojan Cerović, srpski novinar, kolumnista nedeljnika Vreme.
1950. – Rođen Ivo Miro Jović, bosanskohercegovački političar.
1953. – Rođena Neda Arnerić, srpska glumica.
1961. – Rođena Lolita Davidovič, kanadska glumica srpskog porekla.
1961. – Rođen Forest Vitaker, američki glumac, dobitnik Oskara za najboljeg glavnog glumca 2006. godine.
1963. – Rođena Brigitte Nielsen, danska glumica.
1971. – Rođena Danijela Martinović, hrvatska pjevačica.
1975. – Rođen Žydrūnas Savickas, litavski snagator.
1976. – Rođena Dijana Kriger, njemačka glumica i model.
1981. – Rođen Peter Odemwingie, nigerijski fudbaler.
1984. – Rođena Veronika Velez Zuzulova, slovačka alpska skijašica.
1993. – Rođen Jaka Hvala, slovenski skijaš-skakač.
Umrli na današnji dan
1291. – Umro Rudolf I Habsburg, nemački car i osnivač dinastije Habsburgovaca.
1876. – Umro Aleksander Fredro, poljski dramski pisac.
1890. – Umro Gottfried Keller, švicarski književnik.
1904. – Umro Anton Pavlovič Čehov (rus. Антóн Пáвлович Чéхов), jedan od najznačajnijih ruskih i svjetskih dramskih pisaca i pripovjedača.
1919. – Umro Hermann Emil Fischer, njemački biohemičar.
1929. – Umro Hugo fon Hofmanštal, austrijski pisac.
1948. – Umro Džon Peršing, američki general.
1971. – Umro Ljubiša Jovanović, pozorišni glumac.
1993. – Umro Boža Ilić, srpski slikar.
1997. – Ubijen Đovani „Đani“ Versače (ital. Giovanni „Gianni“ Versace), italijanski modni kreator.
2006. – Umro Mladen Bata Vranešević, muzičar, član grupe “Laboratorija zvuka”.
2012. – Umrla Selest Houm (engl. Celeste Holm), američka glumica, dobitnica Oskara.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Polaganje rize Presvete Bogorodice.
– Sveti Juvenalije patrijarh Jerusalimski.
– Sveti Fotije mitropolit Moskovski