Magazin

Nauka potvrdila: Psovanje ima terepeutski efekat!

Mnogo ljudi smatra da oni koji psuju zapravo nemaju dovoljno razvijen vokabular kako bi ljepše izrazili svoja mišljenja i emocije, ali psihologinja Kristin Joy, profesorica na fakultetu Marist u SAD-u, napravila je istraživanje i došla do zaključka da ljudi koji koriste “nepristojne” riječi zapravo barataju s vrlo opsežnim vokabularom primjernih riječi.

Istraživanje koje je provela Joy pokazalo je u potpunosti suprotne rezultate od pretpostavki i stereotipova koje ljudi smatraju ispravnim, piše Providr.

“Ljudi koji upotrebljavaju tabu riječi razumiju njihov opšti ekspresivni sadržaj, kao i nijanse u razlici između jednog ili drugog neprimjerenog izraza, na taj način svaki put koristeći psovku koja je primjerena njihovim osjećajima”, napisala je Joy u saopštenju za medije gdje se navodi i ovo: “Sposobnost raspoznavanja nijansi u razlici između dvije slične psovke ukazuje na opširno poznavanje riječi i izraza u nekom jeziku”.

Loading...

Uz to, cijeli život nas uče kako je ružno psovati jer to zvuči prostački, otkriva manjak kulture i rezervisano je za “sirove”, neobrazovane ljude.Naučnici su i ovu pretpostavku odbacili te došli do potpuno suprotnih zaključaka. Psovanje zapravo ima terapeutski efekat na ljude.

Zašto je terapeutski psovati?

#1 Psovanje smanjuje bol

To se službeno naziva hipoalgezijskim efektom, a potvrdila ga je studija britanskog Univerziteta Keele. U njoj su naučnici testirali koliko dugo 67 studenata mogu držati ruke uronjene u vodu s ledom. Jednoj grupi su pritom dopustili da psuju, dok je druga gruta trebalo da šuti i stoički izdržati bol. Oni koji su smjeli da psuju izdržali su u prosjeku 40 sekundi duže ne vadeći ruke iz vode.

#2 Osjećamo se jačim

Činjenica je da psovanje potencira agresivno ponašanje, navalu adrenalina i tzv. spremnost na borbu. Tako psovanje podstiče mišljenje da smo jači, pa je, na primjer, prije suprotstavljanja nekom dobro psovati u sebi, kako tvrdi Stephens.

#3 Psovke ne znače da ste glupi ili neobrazovani

Ovo je najčešći mit po kojem najviše psuju najmanje obrazovani. Studije pokazuju da količina psovki u vokabularu ni u jednom smislu nije povezana s intelektom, već ponajprije uskom sredinom iz koje dolazimo. Psovanje na neki način je zarazno, pa ako vaši prijatelji i članovi porodice puno psuju, izgledno je da će i vama koji put psovka sići s usana.

#4 Pomažu da se lakše nosimo sa situacijom

Kao što je slučaj s ublažavanjem fizičke boli, u teškim životnim situacijama psovanje ublažava i fizičku, ali i psihičku bol koja je obično prati, na primjer, kod prekida ljubavne veze ili razvoda, gubitka posla, svađe s bliskom ljudima…

#5 Psovke čine stvari zanimljivim

Istraživanje sprovedeno na gledaocima televizijskih serija i filmova pokazalo je da ljudi ne vole gledati takve sadržaje koji ne sadrže psovke jer ih doživljavaju kao sterilne i puritanske. Generalno, što je veći broj psovki to se sadržaj percipira kao zanimljivi, što dokazuju uspjesi serija poput serije “The Wire”, “Breaking Bad” i slično.

#6 Povezuju nas s drugim ljudima

“Iako na prvu djeluje odbojno, psovanje se doživljava kao znak opuštenosti i iskrenosti, što pak doprinosi tome da nas više zbližava s ljudima, posebno onima koje smo tek upoznali”, objašnjava dr Monika Benarek.

#7 Najbolji izduvni ventil

Fizička aktivnost, ali i psovanje najbolji su način otpuštanja negativnih osjećaja poput depresije i nervoze. Tipičan primjer za to su sportisti, poznati po psovkama na teniskom terenu.

#8 Znak je kreativnosti

Ako postanu dio svakodnevnog govora te ljudi psovke koriste umjesto zareza ili tačke, tačno je tvrditi kako osiromašuju rječnik. Ipak, to ne vrijedi kod ljudi koji umjereno ili povremeno psuju. Kod njih psovke mogu biti jasan izraz kreativnosti, posebno kod osmišljavanja vlastitih verziji psovki.

Drugačije je psovanje kod djece

Djeca često vole iskušavati psovke najprije zato da vide kako djeluju na okolinu. Zato bi, umjesto burne reakcije, roditelj trebao djetetu smireno objasniti zašto je takve riječi ružno čuti, pogotovo od djeteta.

Kod vrlo malene djece koja su takve riječi negdje “pokupila” i ponavljaju ih bez razumijevanja, najbolje je ignorisati ih. Takođe, uvijek imajte na umu da djeca uče slušajući ono što govore njihovi roditelji, pa se suzdržite od psovki i ružnih riječi pred djetetom. No starija djeca su nešto drugo jer filtriraju ono što govore i čine to smišljeno, pa kad vas ili ukućane “počaste” psovkom ili uvredom, ističu stručnjaci, znajte da im nije izletjela slučajno.

Kad vam na prigovor da nisu ispunili svoje obveze, uzvrate neprimjerenom riječi i još dodaju da i vi psujete – stanite! Ako uzvratite, uvlače vas u svoju igru, zato je pametnije mirno im dati kaznu za njihovo ponašanje.

Generacija Y je psovke uvela u radnu okolinu

Milenijumska generacija ne voli čitanje, telefoniranje i romantične veze, ali jednoj stvari ne mogu odoljeti, a to je psovanje na radnome mjestu. U generaciju Y, ili popularno zvanu milenijalci, spadaju osobe rođene od 1980. do 1995. godine. Rijetki među njima su poslodavci, ali zato je svaki treći posloprimac.

Generacija Y obožava nove, uzbudljive i zanimljive poslove, no istovremeno čak 3/4 pripadnica milenijalaca obožava ispustiti pokoju sočnu psovku na radnom mjestu, pokazalo je istraživanje provedeno nad 1.500 Amerikanaca.

I muškarci s genom Y vole okruženje u kojem se psuje, a njih 47 posto osjeća se ugodnije na radnome mjestu ako i kolege vole psovati, a isto mišljenje dijeli 40 posto milenijalki.

Zanimljivo je da trećina tvrdi kako psovanje jača timski rad, a 36 posto milenijalaca kaže da takav način razgovora pojačava strast za poslom.

Izvor
ljepotaizdravlje.ba
Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!