Privreda

Kraj mesarskim prevarama u Srbiji

Novi pravilnik spriječiće proizvođače da različitim metodama, zarad profita, dodaju vodu u prerađevine

Mesne prerađevine i proizvodi od ribe ubuduće će morati da budu deklarisani preciznije, a kupci će imati više informacija o hrani koju kupuju. Od petka, kada je počeo da se primjenjuje novi Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, proizvođači su dužni da na deklaraciji, uz naziv proizvoda, istaknu i da li sadrži dodanu vodu. To se odnosi na one proizvode koji u ukupnoj težini sadrže više od pet procenata vode. Svi smo svjedoci da su mesne prerađevine pune vode, a stručnjaci objašnjavaju da su proizvođači tome pribjegavali kako bi povećali profit. U industriji se se, na primjer, povećanjem soli u mesu, povećava i kapacitet hidratacije proteina, te meso ponovo vezuje vodu iz salamure, uslijed čega se povećava njegova masa od 10 do 20 odsto.

Loading...

Postoji i metoda dodavanja natrijum-hlorida i fosfata kako bi se postigao bolji efekt vezivanja vode. Inače, kako raste potražnja za pojedinim vrstama prerađevina, tako i proizvođači pokušavaju da skrate vrijeme sušenja tih proizvoda i ubrzaju proces. Riječ je uglavnom o toplo dimljenim proizvodima poput pečenice, vrata, komadnog mesa, nekih vrsta slanine, stiješnjenoj šunki. U Srbiji se danas, osim u manjim zanatskim proizvodnjama, gotovo ne koristi postupak suhog soljenja i salamurenja. Umjesto toga, sve se radi mašinski s takozvanim injektorima tako što se iglama ubacuju slani rastvori u meso.

Kako je ranije objasnio dr Milan Baltić, profesor Veterinarskog fakulteta u Beogradu u penziji, neki proizvođači u ove rastvore ubacuju i sredstva za vezivanje vode (poput karagenana ili soje) i onda se dešava da takav proizvod poslije termičke obrade nema kala (gubitka na težini), nego čak i prinos. Kod ovakvih vrsta prerađevina kupci primjećuju da su prilikom sječenja vlažni i da iz njih curi voda. Prema pravilniku na nutritivnoj deklaraciji više nije moguće navoditi natrijum, umjesto toga, obavezno se na deklaraciji proizvoda navodi sadržaj soli.

Novi propisi rasvijetliće i jednu od najčešćih zabluda s kojom su se suočavali kupci vjerujući, recimo, da kupuju prerađevinu od svinjskog mesa kojoj su dodani proteini dobijeni od neke druge životinje.

Na nutritivnoj deklaraciji više nije moguće navoditi natrijum, umjesto toga, obavezno je isticanje tačnog sadržaja soli

– U slučaju da se u proizvodnji proizvoda i poluproizvoda od mesa ili ribe, koriste proteini, kao što su albumin, kolagen ili kazein različitog životinjskog porijekla, onda u naziv proizvoda na deklaraciji treba uključiti ove proteine zajedno s imenom životinjskih vrsta iz kojih su dobijeni – kažu u Ministarstvu poljoprivrede Srbije. Kako objašnjavaju, u slučaju hrane u kojoj je neka komponenta ili sastojak, za koju krajnji potrošač očekuje da se uobičajeno koristi ili da je prirodno prisutna u toj hrani, zamijenjena drugim sastojkom, na deklaraciji to mora biti navedeno u neposrednoj blizini naziva proizvoda i slovima veličine koja je propisana pravilnikom.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i NALED-ov Savez za hranu i poljoprivredu predstavili su prošle nedjelje vodič za deklarisanje, označavanje i reklamiranje hrane koji obezbjeđuje preciznije označavanje sastava i kvaliteta namirnica.

Najveći dio pravilnika odnosi se na energetske vrijednosti i količine masti, ugljenih hidrata, šećera, proteina i soli, u njemu je navedeno da svi sastojci proizvoda moraju biti navedeni, a ako su dio namirnica složeni (majoneza, hljeb, biskvit) tada i njihovi dijelovi moraju biti posebno označeni.

– Svjesni činjenice da ove novine definisane pravilnikom imaju za posljedicu mijenjanja postojećih deklaracija za većinu proizvoda, dat je prelazan period kako bi subjekti u poslovanju hranom mogli da planiraju svoje proizvodne procese u pogledu usaglašavanja deklaracija na proizvodima s odredbama novog pravilnika – kažu u Ministarstvu poljoprivrede Srbije. Kako ističu, hrana koja je proizvedena, upakovana u ambalažu i deklarisana prije 15. juna ove godine i koja se nalazi u magacinima može da se prodaje do isteka roka trajanja, a najkasnije do 31. decembra 2018. godine.

(politika.rs)

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!