Magazin

Na današnji dan / 14. juni

Praznici i spomendani na današnji dan

– Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi

Događaji na današnji dan

1158. – Henrik Lav na rijeci Isar osniva grad München
1645. – Bitka kod kod Nejzbija u engleskom građanskom ratu u kojoj su snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinata
1667. – Okončana je bitka na Medveju u kojoj je nizozemska flota nanela Kraljevskoj mornarici najteži poraz u njenoj istoriji
1775. – Osnovana Američka kopnena vojska (US Army)
1777. – Kongres SAD prihvatio zastavu „zvezda i pruga“ kao zvanično državno znamenje
1789. – Engleski kapetan Vilijam Blaj, sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao na ostrvo Timor blizu Jave
1800. – Napoleon Bonaparta porazio austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji
1848. – Anglofoni naseljenici u Sonomi su počeli pobunu protiv Meksika i proglasili Republiku Kaliforniju
1873. – Svečano otvoren park Zrinjevac
1900. – Havaji službeno pripojeni američkom teritoriju
1907. – Žene u Norveškoj dobile pravo glasa
1913. – Osnovan španski fudbalski klub Real Racing Club de Santander
1914. – Međunarodni olimpijski odbor službeno predstavio olimpijsku zastavu s pet prstenova na 16. Olimpijskom kongresu
1919. – Piloti John Alcock i Arthur Whitten Brown uspješno bez zaustavljanja prelijeću Atlantik s letjlicom Vickers Vimy. Let s Newfoundskih otoka za Irsku trajao je 16 sati
1934. – Prvi sastanak Hitlera i Mussolinija prilikom Hitlerovog državničkog posjeta Italiji
1940. – Drugi svjetski rat: Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke ulazile u centar Pariza
1941. – Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi
1942. – Walt Disney je izdao popularan crtani film Bambi. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Felixa Saltena i jedan je od rijetkih radova Walt Disneyja u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju
1949. – Albert II. letom u Aggregatu 4 postaje prvi majmun u svemiru
1951. – U Statističkom uredu SAD-a pušteno u rad prvo serijski proizvedeno računalo UNIVAC I (cijena 1,6 milijuna dolara)
1954. – Američki predsednik Dvajt Ajzenhauer je potpisao zakon kojim su reči pod Bogom dodati u zakletvu zastavi SAD
1956. – Prototip MiGa-21 održao prvi probni let
1962. – U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira
1966. – Vatikan objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (lat. Index librorum prohibitorum)
1967. – Kina je testirala prvu hidrogensku bombu
1973. – Srušila se Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji
1985. – Schengenski sporazum potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska. Prema Schengenskom sporazumu, državljani država u Europskoj uniji mogu se slobodno kretati po drugim članicama
1986. – Završen peti šahovski turnir u Bugojnu, koji je bio prvi šahovski turnir 16. kategorije u historiji šaha sa prosječnim rejtingom od 2628, a na njemu su učestvovali osam igrača. To je bio do tada najjači turnir u historiji šaha. Pobjednik je bio sovjetski velemajstor Anatolij Karpov, sa ukupno 8,5 osvojenih bodova
1987. – Na izborima za italijanski parlament kao kandidat Radikalne stranke za zastupnica izabrana porno-glumica Illona Staller alias Cicciolina
1990. – U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka
1990. – Predsjedništvo SR Hrvatske preimenovalo i preustrojilo miliciju u redarstvo, te zajamčilo slobodan i siguran povratak svim iseljenim osobama iz Hrvatske koji su dobile status političkog emigranta
1992. – U Beogradu prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beogradjana učestvovalo je na manifestaciji “Poslednje zvono” sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo
1993. – Tansu Čiler je postala prva žena premijer u istoriji Turske
1994. – Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u službenom i prijateljskom posjetu BiHu i tom prilikom otvorio veleposlanstvo u Sarajevu
1995. – Čečenski pobunjenici izvršili napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade
1999. – Mirovne snage NATO-a na Kosovu otkrile su prvu masovnu grobnicu, sa ostacima tijela 81 osobe, Albanaca koje su pogubili srpski vojnici
2000. – Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsednik Italije pomilovao
2001. – Vlada SR Jugoslavije usvojila nacrt zakona o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu
2002. – Asteroid „2002 MN“ težine 540,000 tona promašio Zemlju za 120,000 kilometara
2003. – Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana glasalo za pristupanje EU

Loading...

Rođeni na današnji dan

1798. – Rođen František Palacki, češki istoričar i političar, vođa češkog preporoda u XIX veku
1811. – Rođena Herijet Elizabet Bičer Stou (engl. Harriet Beecher Stowe), abolicionista i autor više od 10 knjiga, od kojih je najčuvenija Čiča Tomina koliba, koja opisuje život u ropstvu i koja je prvi put objavljena u nastavcima 1851. i 1852 u abolicionističkom glasilu National Era
1832. – Rođen njemački inženjer Nikolaus August Otto, koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. izumio četvorotaktni motor sa unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao „Oto-motor“
1864. – Rođen Alois Alzheimer, njemački psihijatar i neuropatolog
1868. – Rođen Karl Landsteiner, austrijski liječnik i nobelovac
1879. – Rođen Artur Dafi je bivši američki atletičar
1889. – Rođen Knut Lundmark, švedski astronom
1890. – Rođen Ljubo Babić, hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i likovni pedagog
1894. – Rođena Ljubica Janković, etnomuzikolog
1921. – Rođena Helen Crlenkovich, američka skakačica u vodu
1923. – Rođen Ivan Gubijan, hrvatski atletičar
1924. – Rođen Vladimir Aleksejevič Solouhin, ruski pisac
1928. – Rođen Ernesto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara ili samo Če (šp. Ernesto Guevara de la Serna, Che), argentinski liječnik i kubanski revolucionar
1930. – Rođen Predrag Palavestra, srpski književnik, istoričar književnosti i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti
1931. – Rođen Vasko Lipovac, hrvatski akademski slikar i kipar
1946. – Rođen Donald Džon Tramp st. (engl. Donald John Trump, Sr), američki biznismen i političar, koji je od novembra 2016. izabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država
1955. – Rođena Verica Barać, prvi Predsednik Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije
1957. – Rođena Gianna Nannini, talijanska pop pjevačica
1961. – Rođen Boy George, britanski pjevač
1963. – Rođen Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, crnogorski rock-pjevač i tekstopisac
1963. – Rođena Majda Ropret, TV zvezda
1963. – Rođen Milomir Miljanić, srpski pevač i guslar
1966. – Rođena Indira Radić, pop-folk pevačica
1969. – Rođena Štefani Marija „Štefi“ Graf (njem. Stefanie Maria “Steffi” Graf), njemačka teniserka
1969. – Rođen MC Ren, američki reper
1970. – Rođen Ivica Kirin, hrvatski političar
1970. – Rođen Ray Luzier, američki bubnjar
1973. – Rođena Svetlana Ražnatović – Ceca, folk pevačica
1975. – Rođen Dalibor Čutura, srpski rukometaš
1976. – Rođen Massimo Oddo, italijanski fudbaler
1989. – Rođen Kevin McHale, američki glumac i pjevač
1989. – Rođena Lucy Hale, američka filmska i TV glumica
1994. – Rođen Hajrudin Šišić, bosanskohercegovački umjetnik

Umrli na današnji dan

1205. – Umro Enrico Dandolo, mletački dužd
1827. – Umro Augustin Jean Fresnel, francuski fizičar
1837. – Umro Đakomo Leopardi, italijanski pisac
1883. – Umro Edward FitzGerald, engleski pisac i prevodilac
1904. – Umro Jovan Jovanović Zmaj, srpski pisac i ljekar
1917. – Strijeljan Dragutin Dimitrijević Apis, srpski oficir i jedan od zaverenika protiv kralja
1920. – Umro Maksimilijan Karl Emil Veber (njem. Maximilian Carl Emil Weber), njemački pravnik, ekonomista, istoričar, sociolog i političar, koji je značajno uticao na socijalnu teoriju i istraživanja, a posebno na sociologiju kao zasebnu disciplinu
1926. – Umro Branko Vodnik, hrvatski književnik i povjesničar
1928. – Umrla Emelin Pankherst, britanska sufražetkinja
1936. – Umro Gilbert Keith Chesterton, britanski pisac
1943. – U bici na Sutjesci poginuo Veselin Masleša, srpski publicista, novinar i prevodilac
1946. – Umro Džon Berd, škotski inženjer
1968. – Umro Salvatore Quasimodo, italijanski pjesnik i prevoditelj
1979. – Umro Blagoje Jastrebić magistar srpskog jezika i književnosti, književnik, esejista
1986. – Umro Horhe Luis Borhes, argentinski pisac
1994. – Umro Henry Mancini, američki skladatelj
2007. – Umro Boris Maruna, hrvatski pjesnik i prevoditelj
2007. – Umro Kurt Waldheim, austrijski diplomat i političar

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveti mučenik Justin Filozof
– Sveti mučenik Justin, Hariton, Harita, Evelpist, Jeraks, Peon, Valerijan i Just
– Prepodobni Agapit Pečerski

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!