Zastoji u izboru visokog predstavnika otvaraju pitanje gašenja OHR-a
BANJALUKA – Kancelarija visokog predstavnika (OHR) suočava se sa najozbiljnijom krizom otkako je osnovana, jer nemogućnost postizanja dogovora o novom šefu ove institucije nije samo pitanje kadrovskog popunjavanja, već i suštinskih razlika među zapadnim partnerima o budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. Luis Krišok, američki diplomata koji funkciju obnaša kao vršilac dužnosti, mogao bi biti posljednji visoki predstavnik ukoliko se trendovi nastave.
Iako trenutna situacija ne znači automatski prestanak rada OHR-a, činjenica da najuticajniji međunarodni akteri nisu uspjeli da usaglase ime novog šefa pokazuje da više ne postoji jedinstven stav o ulozi međunarodne zajednice u BiH. Odluka da Krišok, koji je na čelo došao u vrijeme promjena američkog pristupa svjetskim intervencijama, ostane na funkciji na neodređeno vrijeme predstavlja privremeno rješenje u trenutku kada nema saglasnosti o kandidatu za puni mandat.
Politikolog Aleksandar Pavić smatra da izostanak dogovora u Upravnom odboru Vijeća za provođenje mira (PIK) nije samo posljedica neslaganja oko imena, već odraz dubljeg spora o ulozi međunarodne zajednice u BiH. „SAD više nisu spremne da podrže nastavak dosadašnjeg modela međunarodne uprave, dok dio evropskih partnera nastoji da zadrži snažniju ulogu visokog predstavnika”, naveo je Pavić za „Glas Srpske”.
Prema njegovoj ocjeni, moguće je da trenutni zastoj u izboru novog visokog predstavnika predstavlja i dio šire američke diplomatske strategije – postepeno otvaranje prostora za okončanje modela OHR-a. „Luis Krišok bi mogao biti posljednji visoki predstavnik, a njegova uloga može biti povezana sa transformacijom ili postepenim zatvaranjem institucije”, kazao je Pavić.
Ana Trišić Babić, vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske, ocijenila je da imenovanje novog visokog predstavnika nije izvjesno u dogledno vrijeme, ali da situacija u BiH pokazuje da institucije mogu funkcionisati i bez OHR-a. „Činjenica da nakon neuspjelog izbora nema većih poremećaja govori da BiH može da funkcioniše bez spoljnog tutorstva”, istakla je Trišić Babić, dodajući da je ovo prilika da se odgovornost vrati domaćim institucijama i demokratski izabranim predstavnicima.
Pavić je naglasio da ono što današnju situaciju razlikuje od ranijih kriza jeste promijenjeni međunarodni kontekst. Nekada su SAD i EU nastupale usaglašeno sa jasnim ciljem stabilizacije BiH, dok je danas ta saglasnost slabija. „Vašington ima drugačije globalne prioritete – od odnosa sa Kinom i Indo-Pacifika, preko rata u Ukrajini, do potrebe da evropski partneri preuzmu veću odgovornost”, rekao je Pavić. Upravo zato se budućnost OHR-a više ne posmatra samo kroz prizmu prilika u BiH, već i kroz šire promjene zapadne politike.
Pitanje da li je riječ samo o kadrovskom zastoju ili o početku kraja međunarodne uprave u BiH ostaje otvoreno, ali neslaganje među zapadnim partnerima – od kojih jedni zagovaraju povlačenje, a drugi zadržavanje snažne uloge visokog predstavnika – sugeriše da se model uvođenja mira iz devedesetih godina polako mijenja.
Izvor: Glas Srpske
