Srpska zajednica u Beloj krajini: Pet vjekova tradicije i očuvanja identiteta
U dolini rijeke Kupe, na području poznatom kao Bela krajina, već više od pet stoljeća živi srpsko stanovništvo. Riječ je o krajiškom kraju koji su naselili uskoci, a njihovi potomci i danas njeguju običaje, vjeru i tradiciju svojih predaka. Sagovornici portala Glas Banjaluke ističu da su uprkos izazovima vremena uspjeli da sačuvaju svoj identitet.
Simo Selaković iz Marindola, jedan od najstarijih mještana, prisjeća se da su uskoci po dolasku u ove krajeve dobijali konja i pušku, te da su uživali znatne privilegije u okviru Vojne krajine. Njegova porodica generacijama se bavila zemljoradnjom, a i sam je jedan period radio u Njemačkoj i Francuskoj. Danas, kaže, u Beloj krajini živi lijepo, ali ga brine odlazak mladih. Posebno sa tugom govori o školi u Marindolu, koju je i sam pohađao, a koja je nastala 1881. godine preuređenjem bivše karaulom, zahvaljujući zalaganju njegovog pradjeda Pavla. Škola danas više ne postoji, već je pretvorena u dom izviđača.
Nedaleko od Marindola, u Žuničima, nalazi se Šokčev dom – stara uskočka kuća stara gotovo dva vijeka, koja je proglašena kulturnim spomenikom. Vesna Fabjan, voditeljica Zaštićenog područja Kupa, objašnjava da je ova kuća bogatiji primjerak sa tri sobe, za razliku od klasičnih uskočkih kuća koje su imale samo jednu. Dodaje da su uskoci uglavnom bili srpsko stanovništvo koje se doselilo iz Bosne i Srbije, ne želeći da prihvati islamsku vjeru, te su se tu zadržali do danas. Kuća služi kao turistička atrakcija koja prikazuje nekadašnji način života.
U centru Miliča dominira pravoslavna crkva Svetih apostola Petra i Pavla, izgrađena 1912. godine. Protojerej Jelenko Stojanović, paroh marindolski, ističe da su na području njegove parohije postojale i starije drvene crkve, podignute po dolasku pravoslavnog stanovništva početkom 16. vijeka. Danas, kaže, ima 35 domova autohtonih Srba, a posljednjih godina sve više dolaze doseljenici iz Republike Srpske. Iako ga raduje povećanje broja vjernika, žali što ljudi napuštaju svoju rodnu grudu. Stojanović, koji ovog ljeta odlazi u penziju, naglašava dobru prilagođenost Srba na zajednički život sa Slovencima i odaje priznanje črnomaljskom županu Andreju Kavšeku za doprinos suživotu.
Župan Kavšek potvrđuje da u opštini Črnomalj decenijama vladaju sloga i međusobno poštovanje. Kaže da nije bilo ratova ni problema te da su lokalne vlasti učinile sve da zajedništvo Srba i Slovenaca podignu na viši nivo. Za svoj rad na očuvanju veza dobio je prije pet godina veliku zlatnu medalju od države Srbije. Najavljuje skori početak izgradnje Uskočkog muzeja i dalju podršku Kulturno-umjetničkom društvu „Bela krajina“.
Upravo KUD „Bela krajina“ predstavlja jednu od ključnih institucija koja okuplja srpsko stanovništvo na ovom području. Predsjednica društva Snježana Udovičić ističe da su posebno ponosni na punu crkvu i plato ispred hrama na Petrovdan, kada slave hramovnu slavu. U saradnji sa drugim KUD-ovima širom Slovenije, rade na očuvanju uskočkih pjesama i igara kako bi ih sačuvali od zaborava. Vjeruje da će uspjeti, jer su Srbi u Beloj krajini kroz pet vjekova pokazali izuzetnu upornost u očuvanju svoje vjere, tradicije i identiteta.
Izvor: Glas Srpske
