Vjernici danas slave Svetu velikomučenicu Eufimiju – zaštitnicu žena i porodice
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik posvećen Svetoj velikomučenici Eufimiji. Prema narodnom vjerovanju, ova svetica smatra se zaštitnicom žena, pa se preporučuje da svaka žena na današnji dan posjeti hram i pomoli se za zdravlje svoje porodice.
Svetiteljka je rođena i vaspitavana u Halkidonu, gradu u oblasti Vitinije koji se nalazi na obali Mramornog mora, naspram Carigrada, s druge strane Bosfora, navodi SPC. Mučeničku smrt podnijela je tokom vladavine cara Dioklecijana, a njen spomen se praznuje upravo na današnji datum.
Posebno je značajno čudotvorno djelovanje njenih moštiju, koje se izrazito pokazalo na Četvrtom vaseljenskom saboru u Halkidonu. Taj sabor sazvan je 451. godine, za vrijeme cara Markijana i carice Pulherije, nakon smrti cara Teodosija Mlađeg. Povod je bila jeres patrijarha aleksandrijskog Dioskora i carigradskog arhimandrita Evtihija, koji su širili lažno učenje da u Hristu Gospodu nisu postojale dvije prirode – božanska i čovječanska – nego samo jedna, božanska.
Na saboru su ključnu ulogu imali carigradski patrijarh Anatolije i jerusalimski patrijarh Juvenalije. Pošto ni prepirke ni dokazivanja nisu donijela rješenje, patrijarh Anatolije je predložio da pravoslavci i jeretici napišu svoja vjerovanja i polože ih u kovčeg u kojem su počivale mošti svete Eufimije.
Prijedlog je prihvaćen: dva vjerovanja su napisana i stavljena na prsa velikomučenice, kovčeg je zatvoren i zapečačen carskim pečatom, a postavljena je i vojnička straža. Svi su potom proveli tri dana u postu i molitvi. Četvrtog dana, kada su otvorili kovčeg, ugledali su pravoslavno vjerovanje u desnoj ruci svetiteljke, a jeretičko pod njenim nogama. Tako je Božja sila odlučila spor u korist pravoslavlja.
Razlog što su baš njene mošti odabrane za pomoć na saboru leži u tome što su se i ranije pokazivale kao čudotvorne. Na dan pomena svete Eufimije, svake godine je iz njenih moštiju isticala krv. Mermerna grobnica bila je velika i pokrivena pločom, a unutra se nalazio drveni kovčeg. Sa lijeve strane na grobnici postojao je mali otvor koji se otvarao u potrebno vrijeme, kroz koji je episkop, nakon noćnog bdjenja i pred liturgiju, provlačio sunđer i sakupljao krv, koju bi potom iscijedio u posebnu posudu.
Vjernici su je, sa zahvalnošću Bogu i svetici, koristili za blagoslov i iscjeljenje od bolesti, a krv je, osim ljekovitosti, odisala i prijatnim mirisom. Ponekad bi se krv izlijevala i van prazničnih dana, naročito kada je arhijerej te crkve vodio bogougodan život.
Eufimija se javljala vjernicima koji su joj se s vjerom molili, onima koji su ležali bolesni ili su joj se obraćali u nevoljama. Sa svih strana, naročito iz Carigrada, dolazio je narod na poklonjenje. Vjeruje se da je Eufimija zaštitnica žena, te da svaka žena na današnji dan treba da ode u crkvu i pomoli se za zdravlje porodice.
Izvor: ATV
