Avgustovska sjetva povrća: Šta saditi za obilnu jesenju berbu
Iako mnogi avgust doživljavaju kao mjesec posvećen berbi, avgustovska sjetva povrća može obezbijediti svježe namirnice i tokom jeseni. Prazne gredice nakon luka, bijelog luka, ranog krompira ili graška mogu se iskoristiti za nove kulture.
Dio povrća posijanog u avgustu stigne za berbu već početkom jeseni, dok neke vrste mogu ostati u bašti sve do prvih ozbiljnijih hladnoća. Ključno je odabrati prave vrste i posvetiti pažnju terminu sjetve.
Rotkvice i rukola kao brzi izbor
Rotkvice spadaju među najjednostavnije izbore za kasnoljetnu sjetvu. Brzo rastu, a kod pojedinih sorti od sjetve do berbe prođe svega nekoliko sedmica. Ipak, tokom najtoplijeg dijela avgusta bolje je sačekati nešto svježiji period, jer visoke temperature mogu loše djelovati na razvoj korijena.
Rukola se takođe može sijati direktno u gredicu, brzo niče, a mladi listovi mogu se rezati više puta. Ako su dani još veoma topli, posebno je važno održavati zemlju ravnomjerno vlažnom kako mlade biljke ne bi stradale odmah nakon nicanja.
Špinat, matovilac i salata za jesen
Tokom druge polovine avgusta može se sijati i špinat, naročito u kontinentalnim krajevima kada noćne temperature počnu da padaju. Špinat bolje podnosi svježije vrijeme nego velike ljetne vrućine, pa kasnoljetna sjetva često daje kvalitetan jesenji rod.
Za jesenju berbu pogodan je i matovilac. On niče sporije od rukole i rotkvica, ali dobro podnosi niže temperature, što ga čini korisnom kulturom za baštu iz koje se želi brati povrće i kasnije u jesen.
Na praznim gredicama mogu se sijati i lisnate salate. Za kasnoljetnu sjetvu najbolje je birati sorte namijenjene jesenjem uzgoju. Problem mogu predstavljati visoke temperature, jer sjeme salate tokom veoma toplih dana može slabije klijati. Zato je korisno sačekati nekoliko svježijih dana, a gredicu po potrebi zaštititi od najjačeg podnevnog sunca.
Blitva i priprema za hladnije dane
Blitva je još jedna mogućnost, naročito u krajevima sa blagom jeseni. Mlade biljke mogu dati prve listove prije zime, dok u toplijim područjima blitva može nastaviti da raste znatno duže nego u kontinentalnim krajevima.
U područjima sa blažom klimom izbor povrća za kasnoljetnu sjetvu generalno je veći. Tokom avgusta mogu se postepeno pripremati gredice za pojedine kupusnjače, salate i druge kulture koje dobro podnose niže jesenje temperature.
Zalijevanje i raspored sjetve
Kod avgustovske sjetve najveći problem uglavnom nije hladnoća, već vrela i suva zemlja. Prije sjetve gredicu je dobro zaliti, a nakon što se sjeme posije površinu treba održavati umjereno vlažnom sve dok biljke ne niknu.
Zalijevanje je najbolje obavljati rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako i voda sporije isparava. Pritom zemlja ne smije biti potpuno natopljena – cilj je obezbijediti dovoljno vlage za klijanje, a ne napraviti blatnjavu gredicu.
Jednostavan trik koji može produžiti berbu jeste raspoređivanje sjetve u nekoliko termina sa razmakom od desetak dana. Biljke tada neće sve dospjeti u isto vrijeme, pa se svježe rotkvice, salata, rukola, špinat, matovilac i drugo lisnato povrće mogu brati sedmicama.
Avgust zato ne mora da označava kraj baštenske sezone. Uz malo planiranja, prazne gredice mogu ponovo zazelenjeti i obezbijediti svježe povrće tokom jeseni, prenosi Lika-online.
