Mapa puta za popis u BiH tek u planu za 2027.
Ozbiljnije pripreme za popis u BiH mogle bi da počnu tokom naredne godine, a prvi korak na tom dugom putu bila bi izrada mape puta. Ta aktivnost, kako je najavljeno, uvrštena je u prijedlog programa rada Agencije za statistiku BiH za 2027. godinu.
Kada bi popisivači mogli na teren?
Posljednji popis u BiH, ujedno i prvi poslijeratni, organizovan je tek krajem 2013. godine, odnosno dvije godine kasnije nego što je prvobitno bilo planirano, i to nakon teških pregovora i dogovora političkih predstavnika naroda. Kada bi popisivači ponovo mogli na teren, za sada niko ne može sa sigurnošću da kaže. Evropska unija, s druge strane, u pravilu ima desetogodišnje popisne cikluse – referentne godine prethodnih krugova bile su 2011. i 2021, dok je 2031. predviđena za naredni EU program popisa.
Ta godina se, kako se moglo čuti, povezuje i sa BiH. U ovoj godini, međutim, nije planirano ni pokretanje ni donošenje novog Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, potvrđeno je u odgovoru na poslaničko pitanje zamjenice šefa Kluba SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Rejhane Dervišević.
Da bi se stvari ipak pomjerile s mrtve tačke, ukazuje prijedlog programa rada Agencije za statistiku BiH za 2027. godinu, u kojem je, bez navođenja drugih detalja, otkriveno da je u planu priprema mape puta za naredni popis.
Pripreme traže konsenzus i budžet
Kako je nedavno navedeno u odgovoru Savjeta ministara na poslaničko pitanje, priprema popisa je veoma složena, skupa i dugogodišnja statistička aktivnost. Pored statističkih institucija u BiH, u nju su uključeni i čitav niz drugih organa uprave, kao i učesnici na različitim nivoima vlasti.
Pripremne aktivnosti imaju strogo utvrđen redoslijed, a zakon o popisu se donosi na kraju višegodišnjih priprema, kada je posve izvjesno da više neće biti bitnih izmjena u brojnim metodološkim, organizacionim, tehničkim i logističkim rješenjima. Konsenzus je, između ostalog, potreban za utvrđivanje datuma početka popisa i sadržaja pitanja, zatim za razradu budžeta i izvora finansiranja, kao i za izradu vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova, te za sprovođenje probnog popisa.
Usklađivanje sa pravilima EU
U istom odgovoru Savjeta ministara zaključeno je da statističke institucije u BiH nastoje da praksu i metodologiju usklade sa zahtjevima EU, što je obaveza u procesu pridruživanja. Relevantnom uredbom EU-a definisano je da su godine koje završavaju sa jedinicom referentne godine za popis, pa će, u skladu s tim, aktivnosti na izradi zakona biti moguće i potrebne u kasnijem periodu, a ne u ovom trenutku.
Od posljednjeg popisa 2013. bilo je pojedinih koraka ka organizaciji novog, ali ništa konkretno nije dogovoreno. Vlada Srpske je još u novembru 2019. godine dala saglasnost da se pristupi izradi nacrta novog zakona o popisu, uz učešće i saglasnost nadležnih predstavnika Republike Srpske. Uslov je bio da se pri izradi nacrta pomenutog zakona obavezno poštuju ustavno uređenje i nadležnosti BiH i Republike Srpske.
Sporan epilog popisa iz 2013.
Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH, a koji su proistekli iz obrade popisnica nakon popisa 2013, u BiH je tada živjelo 3.531.159 stanovnika. Sam popis protekao je uz velike probleme, a sve je rezultovalo time da je Republika Srpska na kraju objavila sopstvene podatke, koji se u određenoj mjeri razlikuju od onih iza kojih su stale kolege na nivou BiH.
Republičke institucije su tri godine nakon popisa odlučile da Srpska objavi svoje rezultate. Kako su tada, a i kasnije, tvrdili zvaničnici Srpske, ljudi iz 196.000 popisnica uvršteni su u stalno stanovništvo BiH iako godinama žive i rade u inostranstvu. Tim manevrom je, kako su ocijenili, broj Bošnjaka u BiH prešao polovinu ukupnog broja stanovnika i iznosio 50,11 odsto, što je, prema njihovim riječima, bio cilj bošnjačke političke elite, na kojem su radili i pojedinci iz statistike.
