Obnova Katedrale Sv. Bonaventure: Biskupija poziva na donacije
Uskoro počinje obnova Katedrale Sv. Bonaventure u Banjaluci, poznate i kao „Biskupova crkva“, jednog od simbola grada na Vrbasu. Prva faza radova obuhvata fasadu, stolariju, zvonik i temelje stare katedrale, a Banjalučka biskupija pozvala je građane i kompanije da doniraju sredstva.
Prva faza obnove i poziv za donacije
Kako je saopšteno iz Banjalučke biskupije, nakon više decenija na fasadi katedrale i zvonika, kao i na otvorima i stolariji, vidljivi su tragovi dotrajalosti, zbog čega je neophodno pristupiti obnovi. U prvoj fazi planirani su obnova vanjske fasade katedrale, zamjena dotrajale stolarije, sanacija zvonika i konzervacija sačuvanog dijela temelja stare katedrale, dok su u drugoj fazi predviđeni ugradnja vitraja i klimatizacija.
Zašto su donacije neophodne
Za razliku od perioda prije rata, kada je na području Banjalučke biskupije živjelo više od 120.000 vjernika, danas ih je nešto više od 23.000, dok u Banjaluci živi nešto više od 1.000 katolika, u odnosu na prijeratnih 30.000. Zbog toga, kako ističu iz Biskupije, oni nisu u mogućnosti da sami finansiraju radove.
Poziv je upućen svim ljudima dobre volje – pojedincima, ustanovama, preduzećima, zajednicama i svima koji su u mogućnosti. Kako poručuju, obnova katedrale nije samo obnova sakralnog objekta, već i nastojanje da se budućim generacijama ostavi trajno svjedočanstvo vjere i višestoljetne prisutnosti Katoličke crkve na ovim prostorima.
Svi koji žele pomoći mogu se javiti rektoru katedrale ili u Ekonomat Banjalučke biskupije, odnosno izvršiti uplatu na račun Biskupije s naznakom „Za obnovu katedrale“: Banjalučka biskupija, Kralja Petra I 80, 78.000 Banjaluka, INTESA SANPAOLO BANKA DD, Filijala Banjaluka, KM račun 1549995000247427, devizni račun IBAN BA391549995000247427, SWIFT UPBKBA22.
Iz Biskupije su se zahvalili opštinama i županijama, kao i Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, na dosadašnjoj pomoći, ali, kako navode, to nije dovoljno za završetak svih radova predviđenih drugom fazom.
Od prve katedrale do potresa
Prva banjalučka katedrala građena je od 1885. do 1887. godine i posvećena je Svetom Bonaventuri, biskupu i crkvenom učitelju. Na izričit zahtjev tadašnjih austrougarskih vlasti, crkva nije smjela biti duža od 18 niti šira od devet metara. Zbog svojih skromnih dimenzija nikada nije u potpunosti odgovarala potrebama vjernika, ali je, uprkos tome, služila svojoj svrsi sve do snažnog potresa koji je Banjaluku pogodio 27. oktobra 1969. godine, nakon kojeg je katedrala teško oštećena i morala je biti srušena.
Novi hram i papin pohod
Nova katedrala podignuta je nekoliko godina poslije, a projekat je uradio zagrebački arhitekta Matasović. Njegova temeljna zamisao bila je povezana s dvostrukom simbolikom šatora – u Starom zavjetu Božja prisutnost među ljudima prikazivana je slikom „šatora Božjega“, dok je nakon razornog potresa velik broj ljudi bio prisiljen da privremeno živi u šatorima. Ta simbolika postala je sastavni dio arhitektonskog rješenja nove katedrale.
Prva misa u novoj katedrali služena je na Božić 1973. godine, a 2001. izvršena je rekonstrukcija krova i dovršeno unutrašnje uređenje. Posebno mjesto u novijoj istoriji katedrale zauzima pohod pape Ivana Pavla II, koji je 22. juna 2003. godine posjetio katedralu i spomen-kapelicu blaženog Ivana Merza, prigodom proglašenja Ivana Merza blaženim. Tom prilikom Sveti Otac darovao je kip uskrslog Krista, koji i danas stoji ispred katedrale.
