Fond za „novu istoriju rata” bivšeg ministra Fedorova
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov pokušava da od američkih investitora prikupi sredstva za osnivanje fonda koji bi se bavio razvojem odbrambenih tehnologija. Njegovu namjeru otkrio je u intervjuu za britanski list Financial Times, prenosi Glas Banjaluke.
Ambiciozniji od klasičnog fonda
Fedorov je sa ministarske funkcije smijenjen prošlog mjeseca, a sada ne želi, kako prenosi FT, da pokrene običan investicioni fond koji ulaže u postojeće kompanije. Njegov plan je daleko veći – fond bi, prema njegovoj zamisli, mogao da osniva i upravlja preduzećima koja bi razvijala nove sisteme naoružanja za ukrajinsko ratište.
Kapital za taj projekat pokušava da obezbijedi od američkih tehnoloških kompanija, privatnih investitora i fondova rizičnog kapitala. Fedorov tvrdi da postoji veliko interesovanje potencijalnih investitora za ukrajinska iskustva u razvoju oružja i tehnologija koje se koriste na savremenom ratištu.
U početku bi fond, kako je naveo, bio usmjeren na tri oblasti – borbenu robotiku, jeftine brze presretačke dronove i rakete sa sistemima vještačke inteligencije. Fedorov smatra da bi razvoj jeftinih sistema mogao biti odgovor na sve masovniju upotrebu dronova i raketa u ratu. Ukrajina se, podsjeća, posljednjih mjeseci suočava sa sve većim brojem ruskih napada, uključujući i nove tipove mlaznih udarnih dronova, za čije je presretanje potrebno razviti nova i znatno jeftinija sredstva.
Prijedlog Vašingtonu
Fedorov je, prema navodima FT-a, poručio: „Ovo nije baš klasičan investicioni fond. Pišemo novu istoriju rata”.
On je iznio i zanimljiv prijedlog Sjedinjenim Američkim Državama – rekao je da bi bio spreman da pomogne Americi u razvoju velikih kapaciteta za proizvodnju i upotrebu dronova, a da bi zauzvrat Ukrajina dobila presretače za sisteme „Patriot”.
„Spreman sam na tu razmjenu”, poručio je bivši ministar, koji smatra da bi Ukrajina mogla da ponudi Zapadu dragocjeno iskustvo stečeno na bojnom polju. Prema njegovoj zamisli, ukrajinsko iskustvo u bespilotnim sistemima, robotizaciji i razvoju jeftinijeg naoružanja moglo bi da postane roba koja se nudi zapadnim partnerima u zamjenu za novac, tehnologiju i sisteme koji Kijevu nedostaju.
Fedorov, međutim, nije objasnio da li bi lično imao finansijsku korist od novog fonda, niti je precizirao kakvu bi ulogu imao u njegovom upravljanju. To pitanje, kako se navodi, već otvara prostor za dodatna pitanja o strukturi fonda, vlasništvu i kontroli nad kompanijama koje bi iz njega bile finansirane.
Pritisak na finansije Kijeva
Njegove aktivnosti dolaze u trenutku kada se Ukrajina suočava sa sve većim finansijskim pritiskom. Novi ministar odbrane Jevhenij Hmara saopštio je da Kijev želi da od Evropske unije dobije dio sredstava planiranih za narednu godinu prije roka, kako bi se popunila velika rupa u finansiranju ratnih potreba.
Riječ je o ogromnom iznosu. Ukrajina pokušava da unaprijed obezbijedi dio evropskog kredita od 45 milijardi evra koji je planiran za narednu godinu, dok istovremeno traži od saveznika da povećaju doprinose i uključe i zemlje koje do sada nisu pružale značajniju finansijsku pomoć.
Prema Reuters-u, Kijev se suočava sa rupom u vojnom finansiranju od oko 27 milijardi dolara, što dodatno objašnjava zašto ukrajinsko rukovodstvo pokušava da novac obezbijedi iz više izvora – od evropskih kredita do privatnog kapitala i investicija u odbrambenu industriju.
Evropska unija je već uspostavila mehanizam vrijedan do 90 milijardi evra za podršku Ukrajini tokom 2026. i 2027. godine, pri čemu je značajan dio novca namijenjen upravo odbrambenoj industriji. Za 2026. godinu predviđeno je do 28,3 milijarde evra za jačanje ukrajinskih odbrambenih industrijskih kapaciteta.
Savjetnik u Italiji i novi potezi
U međuvremenu, Fedorov pokušava da otvori još jedan kanal finansiranja – direktno prema američkom privatnom sektoru. Bivši ministar je u Vašingtonu, poslije posjete Italiji, gdje je prihvatio ulogu neplaćenog savjetnika italijanskog ministra odbrane Gvida Krozeta za pitanja savremenih tehnologija u ratovanju. Prema njegovim navodima, slične savjetničke uloge mogle bi da uslijede i u drugim zapadnim zemljama.
Fedorov je posljednjih dana izazvao pažnju i svojim političkim stavovima. Poslije smjene sa mjesta ministra govorio je o potrebi za održavanjem izbora u Ukrajini, a nedavno je ocijenio da njegova zemlja „polako gubi” rat, što je izazvalo oštre reakcije u Kijevu.
Sada, međutim, pokušava da svoju viziju budućnosti poveže sa novim modelom ratne industrije – modelom u kojem bi privatni kapital, tehnološke kompanije i ukrajinska iskustva sa fronta bili objedinjeni u razvoju nove generacije oružja.
Dok Fedorov traži investitore u Americi, novo rukovodstvo Ministarstva odbrane traži milijarde u Evropi. Ukrajina tako sve više zavisi od sposobnosti da istovremeno pronađe novac za sadašnji rat i kapital za razvoj oružja koje bi trebalo da odredi kako će izgledati njena odbrana u narednim godinama.
