Prijava protiv Hrvatske zbog odlagališta na Trgovskoj gori
Prijavu protiv Hrvatske zbog odlagališta na Trgovskoj gori Sekretarijatu Bernske konvencije pri Savjetu Evrope podnijeli su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, udruženje „Grin tim“ iz Novog Grada i Arhus centar Sarajevo. Mario Crnković, prvi čovjek „Grin tima“ i član Ekspertskog tima BiH koji prati problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, u intervjuu za „Glas Srpske“ ocijenio je da dosadašnji potezi Hrvatske ne ostavljaju gotovo nikakav prostor za uvjerenje da će biti uvaženi argumenti BiH.
Kako je prenio Glas Srpske, Crnković ističe da se iz Hrvatske godinama šalju uvjeravanja o „najvišim standardima“, dok se istovremeno priprema lokacija, uklanjaju objekti i projekat gura naprijed. Takav način, smatra on, ne može izgraditi povjerenje sa susjednom zemljom čiji građani snose rizik, a od projekta nemaju nikakve koristi.
Prigovori na odabir lokacije
U prijavi se, kako je kazao Crnković, navodi da objekat za zbrinjavanje radioaktivnog i drugog opasnog otpada na Čerkezovcu, zbog položaja neposredno uz granicu i u slivu rijeke Une, ne može biti samo unutrašnje pitanje Hrvatske. „Rizici ne poznaju državne granice, posebno kad govorimo o podzemnim vodama, vodotocima i ekosistemima“, poručio je.
Spornim smatra i sam postupak odabira lokacije. Prema njegovim riječima, prvo je donesena politička odluka da otpad završi na Trgovskoj gori, a zatim su godinama izrađivani dokumenti koji treba da potvrde da je ta lokacija navodno najbolja. „To nije nepristrasno ispitivanje svih mogućnosti, nego pokušaj da se odluci iz 1999. obezbijedi stručno opravdanje“, naglasio je.
Postupak pred Sekretarijatom
Sekretarijat Bernske konvencije registrovao je prijavu, ali to je, prema Crnkovićevim riječima, samo početak procedure. Nadležni sada razmatraju dostavljene navode i dokumentaciju, a od Hrvatske se očekuje zvanično izjašnjenje o činjenicama i mogućim povredama obaveza iz Konvencije.
Po potrebi se, kako je dodao, mogu tražiti dodatna pojašnjenja i dokazi od obje strane. Potom predmet dobija Biro konvencije, koji može preporučiti mjere, zadržati slučaj pod nadzorom, podići ga u kategoriju „mogućeg predmeta“ ili ga, ako procijeni da postoje ozbiljni elementi povrede, proslijediti Stalnom komitetu.
Stalni komitet može otvoriti predmet i pratiti postupanje Hrvatske sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je prijava podnesena. Crnković podsjeća i na mogućnost uključivanja nezavisnih stručnjaka, terenske procjene uz saglasnost države, te izradu stručnih izvještaja i preporuka sa konkretnim zahtjevima prema Hrvatskoj.
Dakle, kako zaključuje Crnković, ne radi se o jednom mišljenju ili sastanku, već o postupku koji može uključivati više nivoa provjere i međunarodni nadzor.
