Duboke političke podjele u BiH i tri decenije nakon Dejtona
Iako je od potpisivanja mirovnog akta prošla gotovo 31 godina, političke podjele u BiH i dalje opterećuju svakodnevni život i usporavaju napredak čitavog društva.
Izgradnja mira i svakodnevna borba građana
Nakon što je u prošlom vijeku okončan oružani sukob, Dejtonski mirovni sporazum vratio je mir i donio nadu da će se život obnoviti. U godinama koje su uslijedile, obični ljudi su se sami borili za opstanak, obnavljajući razrušeno i gradeći iznova, nerijetko u teškim uslovima sa najlonom na prozorima umjesto stakla, dok su čekali bilo kakvu pomoć.
Istovremeno, nosioci vlasti nastavili su političke borbe. Pojedini akteri trudili su se da sačuvaju nadležnosti koje im garantuje Dejton, drugi su tražili viši stepen samostalnosti, dok su treći nastojali da ostvare potpunu kontrolu koju nisu uspjeli dobiti u ratnom sukobu. Zbog takvih stalnih previranja, zemlja se godinama nalazi na samom začelju regionalnih i evropskih ljestvica prema stepenu razvoja, uređenosti i vladavini prava.
Različiti pogledi na prošlost i ratna dešavanja
Pored svakodnevnih političkih nesuglasica na koje je javnost navikla, ključni razdor i dalje proističe iz tumačenja sukoba iz devedesetih godina. Ratna razaranja odnijela su brojne živote na svim stranama, a činjenica je da su se dešavali zločini koje malo ko želi otvoreno da prizna, nastojeći da ulogu žrtve pripiše isključivo svojoj strani.
Iz određenih krugova nastoji se nametnuti kolektivna krivica i etiketa genocida Republici Srpskoj, iako je njen legitimitet potvrđen međunarodnim ugovorom iza koga stoje vodeće svjetske sile. Istovremeno se takve optužbe stavljaju i na teret Vojsci Srpske, koja je u tim ratnim godinama osnovana posljednja kako bi odbranila srpski narod.
Reakcije na sahranu generala Ratka Mladića
Posljednja dešavanja, poput sahrane generala Ratka Mladića na Topčiderskom groblju u Beogradu, gdje počiva i njegova kćerka Ana, ponovo su uzburkala javnost. Oštre reakcije zabilježene su u FBiH, kao i u sredinama gdje se na ustaški poklič „Za dom spremni” gleda sa odobravanjem ili se pred njim zatvaraju oči.
Rijeka građana koja je u Beogradu ispratila generala na vječni počinak pokazala je uvjerenje mnogih da on ne snosi krivicu za ono što mu je presuđeno, uz stav da će o svim događajima iz tog perioda konačnu ocjenu dati istorija.
