Komplikovano formiranje vlasti u BiH moglo bi potrajati mjesecima
Političke poruke koje upućuju stranački zvaničnici nagovještavaju da bi formiranje vlasti u BiH nakon predstojećih izbora moglo biti izuzetno dugotrajan i neizvjestan proces. Konačan ishod zavisiće od niza faktora, prije svega od rasporeda snaga u novom sazivu Predsjedništva BiH, ali i od broja osvojenih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Ključna uloga Predsjedništva i Doma naroda
Pored donjeg doma, presudnu ulogu imaće i stranačka zastupljenost u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje broj delegata direktno proističe iz snage partija u entitetskim parlamentima. Prema ustaljenom redosljedu rotacije, pozicija predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH poslije oktobarskih izbora trebalo bi da pripadne Bošnjaku. Da li će novog mandatara predložiti koalicija okupljena oko SDP-a ili blok oko SDA, zavisiće od toga ko će zauzeti bošnjačko mjesto u Predsjedništvu BiH, koje je zaduženo za imenovanje. Ipak, znatno teži zadatak predstavljaće obezbjeđivanje većine za cjelokupan Savjet ministara BiH.
Različiti stavovi političkih lidera
Trenutna koalicija na nivou BiH po svemu sudeći neće moći opstati u sadašnjem sastavu. To je polovinom juna potvrdio i lider HDZ-a Dragan Čović, istakavši da sadašnji partneri zbog sukoba ne mogu nastaviti zajedničko djelovanje. Zvanične izjave političara potvrđuju da će za uspostavljanje nove izvršne vlasti biti neophodni ozbiljni kompromisi. HDZ i Čović zastupaju stav da novu vlast ne bi trebalo da čine partije bez najmanje tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Slično stanovište ima i SNSD, uz poruku da pobjednici izbora moraju formirati vlast, dok većina bošnjačkih političkih predstavnika ističe da sa SNSD-om i Miloradom Dodikom ne žele ulaziti u koalicije niti praviti kompromise.
Zbog takve polarizacije, sastav tročlanog Predsjedništva BiH biće od izuzetnog značaja. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović poručio je da je neophodna funkcionalna vertikala, naglasivši da opstanak „trojke“ direktno zavisi od toga hoće li Denis Bećirović zadržati mandat. Važno je podsjetiti da Predsjedništvo BiH može imenovati predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i nadglasavanjem, sa dva glasa. Tako je izabrana i aktuelna predsjedavajuća Borjana Krišto, kada su podršku dali Željka Cvijanović (SNSD) i Bećirović (SDP), dok je Željko Komšić (DF) glasao protiv.
Kandidati za Predsjedništvo BiH na predstojećim izborima
U izbornoj trci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda učestvovaće Bakir Izetbegović, Denis Bećirović, Fahrudin Radončić (SBB) i Samir Efendić (SBiH). Za hrvatskog člana kandidature su istakli Darijana Filipović (HDZ), Slaven Kovačević (DF) i nezavisni kandidat Zdenko Lučić. Kada je riječ o kandidatima za srpskog člana Predsjedništva BiH, u nadmetanju su Željka Cvijanović, Marinko Božović (SDS) i Nebojša Vukanović (Lista za pravdu i red).
Koliko se ranije čekalo na novi saziv
Iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa svjedoče da je izbor Savjeta ministara BiH trajao od nepuna dva mjeseca do više od godinu i po. Najbrže potvrđivanje vlasti zabilježeno je u periodu od 2002. do 2006. godine, kada je Adnan Terzić odobrenje Parlamentarne skupštine BiH dobio 23. decembra, nepunih šezdeset dana poslije glasanja. Relativno brzo je potvrđen i saziv koji je predvodio Nikola Špirić, i to 11. januara. Sa druge strane, na formiranje Savjeta ministara BiH na čelu sa Vjekoslavom Bevandom čekalo se više od 15 mjeseci. Slična situacija viđena je i sa mandatom Zorana Tegeltije, čiji je kabinet potvrđen u decembru 2019. godine, iako su izbori održani u oktobru 2018. Posljednji saziv sa Borjanom Krišto na čelu izabran je znatno efikasnije, pošto je parlamentarnu podršku obezbijedila 28. decembra 2022. godine, nešto više od dva mjeseca nakon izbora.
