Tužilaštvo BiH i SIPA zaprimili hiljade prijava građana
U pravosudne i bezbjednosne agencije na nivou Bosne i Hercegovine stigao je ogroman broj podnesaka građana, pri čemu su Tužilaštvo BiH i SIPA evidentirali više hiljada pritužbi koje se odnose na istupe u javnosti, objave na internetu i medijsko praćenje komemoracije i sahrane Ratka Mladića u Beogradu. Prema informacijama koje prenosi Raport, u Državnu agenciju za istrage i zaštitu upućeno je preko 1.000 prijava, dok je Tužilaštvu BiH dostavljeno više od 5.000 podnesaka u kojima se zahtijeva reakcija nadležnih.
Pritužbe na objave i prenos sahrane
Od pravosudnih organa traži se da ispitaju postojanje eventualnog kršenja Krivičnog zakona BiH, prvenstveno odredbi koje sankcionišu izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, kao i negiranje, opravdavanje ili veličanje pravosnažno presuđenih ratnih zločina. Veliki dio zaprimljenih prijava usmjeren je na sadržaje dijeljene na društvenim mrežama, javna oglašavanja, ali i na prenos samog ispraćaja u Beogradu. Među licima obuhvaćenim prijavama nalaze se i pojedini funkcioneri Republike Srpske koji su prisustvovali komemorativnim događajima.
Ranije je Tužilaštvu BiH već upućena krivična prijava protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Staše Košarca i Draška Stanivukovića zbog izjava i istupa nakon Mladićeve smrti. U tom podnesku iznesene su sumnje da su 27. avgusta 2026. godine kroz javne nastupe odobravali, poricali, umanjivali ili nastojali opravdati genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, za koje je Mladić pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora.
Postupajući tužilac vodi formirani predmet
Nakon prijema u sistem CMS, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet i dodijelilo ga postupajućoj tužiteljici Nives Kanevčev. Ona je ranije vodila i predmet protiv Milorada Dodika u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika u BiH. Nadležno tužilaštvo ima zadatak da procijeni da li pojedinačni navodi, izjave i postupci prijavljenih lica sadrže zakonska obilježja krivičnog djela, uz napomenu da samo podnošenje prijave automatski ne dokazuje krivicu niti garantuje pokretanje zvanične istrage ili podizanje optužnice.
Dalji koraci pravosudnih organa
S obzirom na to da SIPA ne može samostalno odlučivati o pokretanju krivičnog postupka, eventualne istražne radnje i provjere na terenu zavise isključivo od naredbi i procjene Tužilaštva BiH. U narednom periodu biće poznato da li će hiljade prispjelih pritužbi dovesti do saslušanja i otvaranja zvaničnih istraga, dok pravosuđe trenutno razmatra da li u prijavljenim slučajevima postoji osnov za krivičnu odgovornost.
