Upoznajte znamenite žene Banjaluke koje su mijenjale istoriju

Iako se prošlost grada na Vrbasu najčešće vezuje za znamenite spomenike i istorijske ličnosti muškog pola, brojne znamenite žene Banjaluke dale su nemjerljiv doprinos razvoju prosvjete, medicine, umjetnosti i društvene jednakosti. Kroz različite istorijske epohe, hrabre ljekarke, prosvjetne radnice, književnice i borkinje za ljudska prava postavljale su temelje savremenog građanskog identiteta.
Pionirke zdravstva i prosvjetnog rada
Krajem 19. vijeka, sa uspostavljanjem austrougarske uprave, grad se suočavao sa teškim higijenskim prilikama, a odlazak ljekaru za mnoge žene bio je neprihvatljiv zbog strogih patrijarhalnih shvatanja. Prekretnica nastupa 1899. godine kada stiže dr Gizela Januševska, rođena Rozenfeld, poznata i pod prezimenom Januševski, kao prva žena ljekar u gradu. Pored vođenja dispanzerske ambulante za žene i najmlađe, obavljala je hirurške intervencije, sprovodila imunizaciju i predvodila borbu protiv sifilisa i pjegavog tifusa, pružajući besplatnu medicinsku pomoć socijalno najugroženijim stanovnicima.
Gotovo tri decenije ranije počeo je i preporod ženskog obrazovanja. Na poziv ugledne trgovačke porodice, 1868. godine u grad je došla Anka Drakulić, prva stručno osposobljena učiteljica. Upravljajući Višom djevojačkom školom, učenice nije podučavala samo osnovnoj pismenosti, već je držala predavanja iz pedagogije, etnografije i istorije književnosti, usmjeravajući mlade naraštaje ka ekonomskoj samostalnosti i društvenom oslobađanju.
Književni doprinos i borba za ravnopravnost
Kulturno i naučno uzdizanje žena nastavila je svestrana intelektualka Jelica Belović Bernadžikovska. Njen rad obuhvatao je sakupljanje etnografske građe, istraživanje narodnog rukotvorstva i tekstilnog stvaralaštva, kao i uređivanje publikacija posvećenih položaju žena na prelazu vijekova. U periodu prije Drugog svjetskog rata, u književnom životu kojim su dominirali muškarci, zapažen trag ostavila je i Julka Popović Srdić, unoseći autentične teme i otvarajući prostor budućim generacijama autorki.
Između dva svjetska rata grad je imao i snažno uporište u Ženskom pokretu. Ljubica Dada Jovanović istakla se nesebičnim humanitarnim radom i pomaganjem socijalno ugroženim porodicama tokom Prvog svjetskog rata i u međuratnim godinama. Uporedo s njom, Natalija Jović bila je jedna od ključnih aktivistkinja posvećenih opismenjavanju žena i ostvarivanju njihovog prava glasa i pune ravnopravnosti.
Zvijezde umjetnosti i heroine antifašističkog otpora
Razvoj muzičke i pozorišne umjetnosti takođe duguje izuzetnim ženama. Julija Pejnović bila je ugledna operska pjevačica, glumica i predavač klavira i solo pjevanja u Muzičkoj školi, gdje je odškolovala brojne mlade talente. Kada je 1930. godine počelo sa radom Narodno pozorište Vrbaske banovine, Milica – Carka Jovanović bila je među prvima na sceni. Više od jedne decenije nosila je glavni dramski repertoar, a nakon rata zabilježila je ulogu i u filmu „Slavica“, prvom poslijeratnom dugometražnom igranom ostvarenju.
Najveća iskušenja donio je Drugi svjetski rat, tokom kojeg su se Banjalučanke masovno uključile u borbu protiv okupatora. Vahida Maglajlić, rođena 1907. godine, organizovala je prikupljanje sanitetskog materijala i vodila ilegalne akcije u gradu, zbog čega je odlikovana ordenom narodnog heroja Jugoslavije. Njena saborac Rada Vranješević, neumorna aktivistkinja za prava radnika i socijalnu pravdu, bila je među organizatorima ustanka. Nakon pogibije u Drvaru 1944. godine, grad joj je odao počast nazvavši po njoj Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja.








