Otvoren prvi centar za hipoterapiju u BiH: Pomoć plemenitih životinja
U naselju Lokave u blizini Hadžića počeo je sa radom prvi centar za hipoterapiju u Bosni i Hercegovini, namijenjen pružanju stručne podrške licima sa razvojnim i motoričkim teškoćama. Iako se terapijsko jahanje u svijetu primjenjuje već dugi niz godina, domaći korisnici sada po prvi put imaju priliku da kroz kontakt sa posebno obučenim konjima prolaze kroz specifičan vid rehabilitacije, pri čemu se trodimenzionalno kretanje životinje prenosi direktno na tijelo jahača.
Jedna od korisnica novootvorenog centra je trinaestogodišnja Sofija Bralović-Smith, koja na jahanje dolazi kako bi korigovala nepravilno držanje leđa. Umjesto uobičajenih vježbi koje su joj ljekari odredili za rad kod kuće, ona je odabrala rad sa životinjama. Kako ističe, na tretmane dolazi nekoliko puta sedmično, već uočava vidno poboljšanje u držanju tijela, a boravak uz konje joj donosi smirenost i osjećaj zadovoljstva.
Kako pokret konja pomaže tijelu
Fizioterapijski efekat ove metode počiva na mehanici kretanja konja, koje je izuzetno blisko ljudskom hodu. Magistrica fizioterapije i radne terapije Jelena Bralović pojasnila je da se pokreti sa konjskog pelvisa, odnosno karlice, prenose na karlicu jahača, a potom i na čitavo tijelo. Ova vrsta stimulacije naročito pogoduje osobama koje imaju poteškoće prilikom hodanja i održavanja ravnoteže.
Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije prof. dr Mirsad Muftić napominje da hipoterapija ne predstavlja zamjenu za plivanje ili vježbe na suvom, već se sa njima uspješno kombinuje kao koristan dio rehabilitacionog procesa. On navodi da je ovaj tretman preporučljiv kod lošeg držanja, posturalnih deformiteta i skolioza, dodajući da pojedine evropske zemlje, poput Austrije, Mađarske i Holandije, pacijente na ovakve terapije upućuju direktno preko zdravstvenog osiguranja.
Timski pristup i podrška stručnjaka
Uključivanju u sam program prethodi detaljna procjena stanja i potreba svakog djeteta, što zahtijeva angažman stručnjaka različitih profila. Magistrica psihologije Ružica Marković naglasila je da tim čine fizijatar, fizioterapeut, psiholog, edukacijski rehabilitator i logoped, čime se obezbjeđuje sveobuhvatan multidisciplinarni pristup.
Prema riječima sertifikovanog instruktora terapijskog jahanja Nejre Pinjo, ova metoda pruža izuzetnu pomoć osobama sa autizmom, posebno kada je riječ o snalaženju u socijalnom okruženju. Ona ističe da je jahanje dugotrajan proces, a najveću satisfakciju predstavlja trenutak kada polaznici usvoje prethodno naučene elemente i pokažu napredak.
Uključivanje u program i bezbjednost
Iz organizacije Iskra podvlače da je bezbjednost polaznika na prvom mjestu i da je neophodno strpljenje jer se rezultati postižu postepeno. Kada je riječ o starosnim granicama, Jelena Bralović je precizirala da se djeca mlađa od četiri godine ne primaju na tretmane jer njihov neuromotorički razvoj i postura tijela još nisu u potpunosti formirani. Međutim, nakon navršene četvrte godine života, mogućnost dolaska otvorena je bez gornje granice, pa centar mogu posjećivati i djeca i starija lica kojima ovakav vid podrške može unaprijediti kvalitet života.
