Sanacija divljih deponija u Banjaluci košta duplo više od godišnjeg plana
Gradska uprava izdvojiće blizu 25.000 maraka za uklanjanje nelegalnih smetljišta koja ugrožavaju zdravlje stanovništva, a ovaj posao dobila je banjalučka „Čistoća“, čime je sanacija divljih deponija dostigla iznos koji je više nego dvostruko veći od sredstava prvobitno zacrtanih u ovogodišnjem planu komunalne potrošnje.
Jedina ponuda stigla od preduzeća Čistoća
Rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača potpisao je gradonačelnik Draško Stanivuković 17. septembra. Ukupna vrijednost ugovorenog posla iznosi 24.925,68 KM sa uračunatim PDV-om, dok je procijenjena vrijednost prije raspisivanja nabavke bila 21.367,50 KM bez poreza. Budući da se na javni poziv prijavila isključivo „Čistoća“ a.d. Banjaluka, postupak elektronske aukcije nije mogao biti sproveden.
U vlasničkoj strukturi ovog komunalnog preduzeća većinski udio ima biznismen Mladen Milanović Kaja, posredstvom kompanija MG Mind i „Tržnica“, koja posjeduje 51,03 odsto akcija, dok Grad Banjaluka raspolaže sa 30 odsto vlasničkog udjela.
Iznos ugovora znatno premašio godišnji budžet
Finansijski okvir ovog posla posebno privlači pažnju s obzirom na to da je Programom zajedničke komunalne potrošnje za čitavu 2026. godinu bilo predviđeno svega 12.000 KM za mašinsko i ručno čišćenje privremenih i nepropisnih deponija. Sada je samo kroz jedan ugovor angažovano gotovo 25.000 KM, pri čemu u dokumentaciji nije pojašnjeno da li se sredstva crpe sa te pozicije ili su preusmjerena iz drugih budžetskih izvora.
Dodatnu nepoznanicu predstavlja činjenica da u samoj tenderskoj odluci nisu navedene tačne lokacije na kojima se nalaze deponije, kolika je njihova površina, niti kakva vrsta otpada je na njima odložena, iako se eksplicitno konstatuje da one predstavljaju prijetnju po zdravlje građana.
Otpad i dalje niče širom grada
Problem sa neodgovornim odlaganjem smeća traje mjesecima unazad, uprkos tome što su gradske službe do proljeća uklonile više od deset privremenih smetljišta uz javne saobraćajnice, potoke i zelene površine. Najave postavljanja kamera, pooštrenih kontrola i novčanih kazni nisu spriječile nesavjesne pojedince da nastave sa istom praksom.
Tokom proteklog ljetnog perioda ponovo su zabilježene velike količine građevinskog otpada, odbačenog namještaja, automobilskih guma i aparata za domaćinstvo na području Šibova, u neposrednoj blizini izletišta Suturlija i izvorišta vode. Slične pojave ranije su bilježene i u ulicama Milana Cvijetića, Knjaza Miloša, Koste Jarića i Frana Supila, zatim na Bulevaru Stepe Stepanovića, u Zelenom viru, kao i u krugu oko Autobuske stanice, što potvrđuje da je riječ o rasprostranjenom problemu koji zahvata brojne gradske zone.
