Prodaja meda kao životni poziv: Banjalučki pčelar o tajnama zanata
Za Nikolu Medića iz Banjaluke prodaja meda nije sporedan posao niti običan hobi, već zanimanje od kojeg uspješno živi već dugi niz godina, a svoje tegle prepoznatljive ćilibarske nijanse predstavio je posjetiocima jesenjeg sajma u parku Mladen Stojanović.
Rani počeci i više od dvije stotine društava
Profesionalnim pčelarenjem bavi se bezmalo deceniju i po, mada je prva znanja o ovom poslu stekao još u ranom djetinjstvu. Kako ističe, imao je svega osam godina kada je zakoračio u svijet pčelarstva uz ujaka, koji se ovom djelatnošću bavi pune četiri decenije.
Danas njegov pčelinjak broji približno 220 pčelinjih društava, a plasman proizvoda obezbijeđen je tokom čitave godine. U prosjeku svakog dana proda oko 10 kilograma meda, dok cjelokupne proizvedene količine bez poteškoća pronađu put do kupaca u toku sezone.
Od hercegovačke ispaše do ljekovitog zelenog meda
Na štandu ovog banjalučkog proizvođača nalaze se livadski, bagremov i šumski med, dok kaduljin med nastaje nakon što pčele odseli na bogatu hercegovačku ispašu. Posebno interesovanje kupaca izazivaju specifični preparati poput meda sa borovim iglicama, kao i takozvani zeleni med.
Medić pojašnjava da zeleni med nastaje spajanjem bagremovog meda sa alojom, koprivom, mentom i borovim iglicama. Nakon što se svi ovi sastojci pažljivo sjedine, smjesa se procijedi i potom sipa u tegle. Ovaj obiman posao, kako navodi, nije moguće obavljati samostalno, pa u radu ravnopravno učestvuje njegova supruga, dok u periodu selidbe pčela i pojačanog obima posla angažuje i dodatnog radnika.
Domaći proizvodi kao alternativa uvoznim trendovima
Osvrćući se na veliku popularnost novozelandskog manuka meda u javnosti, Medić naglašava da domaći pčelarski asortiman pruža sve što je kupcima neophodno. Kao odličnu domaću zamjenu za skupe uvozne proizvode preporučuje med sa borovim iglicama ubranih na Šator planini, ističući njegovu izuzetnu vrijednost.
Cijene na njegovom štandu kreću se u rasponu od 20 do 30 KM po kilogramu. Za livadski i bagremov med potrebno je izdvojiti 20 KM, šumski i kaduljin koštaju po 25 KM, koliko iznosi i tegla meda sa iglicama bora, dok kilogram zelenog meda staje 30 KM. Tako je nekadašnje dječačko interesovanje preraslo u održiv i razvijen posao koji obezbjeđuje egzistenciju.
