Opstanak Republike Srpske zahtijeva korjenite ekonomske i pravne reforme
Pravni stručnjak dr Milan Blagojević izložio je detaljnu analizu u kojoj navodi smjernice i mjere koje smatra presudnim za opstanak Republike Srpske, ukazujući na neophodnost privrednog oporavka, suzbijanja korupcije i očuvanja entitetskih nadležnosti nad imovinom.
Oporavak privrede i saradnja sa Srbijom
Prema njegovim riječima, primarni zadatak predstavlja sanacija domaće ekonomije, sa posebnim naglaskom na industrijsku proizvodnju koja se godinama smanjuje. Kao rješenje predlaže aktiviranje Sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima sa Srbijom, čiji bi privrednici i kapital mogli pokrenuti nove fabrike i podržati preostale pogone u Srpskoj. Time bi se, kako navodi, obezbijedilo novo zapošljavanje radnika i stabilno punjenje budžeta, umjesto stalnih kreditnih zaduživanja na domaćem i inostranom tržištu.
Poreske olakšice i smanjenje glomazne administracije
U analizi se naglašava i potreba za hitnim poreskim rasterećenjem privrede, snižavanjem postojećih fiskalnih i parafiskalnih nameta, ali i uvođenjem pravednijeg sistema kroz progresivno oporezivanje dobiti i uvođenje poreza na dividendu. Da bi se to ostvarilo, Blagojević ističe nužnost rasterećenja od viška zaposlenih u republičkim organima, jedinicama lokalne samouprave i javnim preduzećima, čije finansiranje opterećuje ukupan sistem.
Promjene u pravosuđu i depolitizacija uprave
Kao ključni uslov za obračun sa korupcijom i oduzimanje nezakonito stečene imovine navodi se temeljno preuređenje Zakona o krivičnom postupku, Zakona o posebnom porezu i utvrđivanju porijekla imovine, kao i Zakona o upravnim sporovima, kako bi se onemogućilo da organi uprave izigravaju sudske presude. Takođe, predlaže se depolitizacija javne uprave kroz izmjene Zakona o državnim službenicima, kojima bi im se zabranilo članstvo u političkim partijama i stranačko agitovanje van posla, uz ocjenu da javni servis RTRS mora služiti svim građanima, a ne jednoj političkoj opciji.
Očuvanje nadležnosti i statusa imovine
Govoreći o potezima koje institucije ne smiju povući, Blagojević naglašava da se ni pod kojim uslovima ne smije prihvatiti zakon o imovini na nivou Bosne i Hercegovine. On podsjeća da Ustav BiH ne predviđa takvu vrstu imovine, pozivajući se na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN broj 942 iz 1994. godine i Aneks 2 Dejtonskog sporazuma, kojima je teritorija podijeljena u srazmjeri 49 odsto prema 51 odsto. Prihvatanje suprotnih rješenja, zaključuje, dovelo bi do gubitka zakonskih nadležnosti Srpske u oblastima prostornog planiranja, građenja, geoloških istraživanja i rudarstva.
