Predizborna kampanja u znaku društvenih mreža i manjka programa
Zvaničnim završetkom izbornih aktivnosti u subotu, 3. oktobra u sedam časova, zaključen je proces u kojem je predizborna kampanja protekla uz primjetnu dominaciju digitalnih kanala komunikacije, dok su detaljni stranački planovi i televizijski dueli kandidata uglavnom izostali.
Stručnjaci u analizi za „Nezavisne novine“ ocjenjuju da su ključne teme poput privrede, demografske situacije, zdravstvenog sektora i obrazovanja ostale u drugom planu.
Politikolog Stefan Ličina ističe da je ovogodišnji izborni proces u tehnološkom pogledu bio najmoderniji do sada, ali sadržajno znatno siromašniji u poređenju sa ranijim ciklusima. Prema njegovim riječima, zabilježen je snažan zaokret ka kratkim video-formatima i direktnoj komunikaciji sa biračima, dok su klasični mitinzi, bilbordi i štampani plakati izgubili raniji značaj. Političke partije su se povukle u pozadinu, dok su sami kandidati, njihov izgled, biografija, životni stil i vještina kreiranja video-sadržaja postali centralni proizvod.
Zaokret ka video-formatima i vještačkoj inteligenciji
Ličina napominje da je posebna odlika bila i veća upotreba sadržaja stvorenih pomoću vještačke inteligencije, poput fotografija, video i audio materijala. Ipak, kako ocjenjuje, dostupnost tehnologije nije donijela veću profesionalnost, jer je veći dio tog materijala bio vizuelno neuvjerljiv i jednostavno prepoznatljiv kao vještački generisan. Istovremeno, prostor za komentare na društvenim mrežama kao što su Facebook, Instagram i TikTok postao je glavno mjesto za lične uvrede i diskreditaciju, čime se negativni ton kampanje sa govornica premjestio na internet.
Nedostatak jasnih programa i sučeljavanja vizija
Prema ocjeni Ličine, suštinski nedostatak ove kampanje bio je izostanak pravog sučeljavanja različitih razvojnih pravaca za Republiku Srpsku. Precizne i vremenski definisane politike ponudili su Narodni front, Pokret „Sigurna Srpska“ i Lista „Za pravdu i red“, dok takav pristup nije viđen kod stranaka iz vlasti. Zbog toga su građani lakše birali kandidata na osnovu lične simpatije nego na osnovu plana rada za naredne četiri godine.
Sličnog je stava i politikolog Dragana Vučković, koja navodi da su pojedini kandidati za važne političke funkcije ostali u sopstvenoj sjeni, bez pružanja prilike biračima da saznaju šta tačno nude. Više se raspravljalo o međusobnim odnosima i sukobima nego o konkretnim rješenjima. Vučkovićeva upozorava da svođenje komunikacije na brze i kratke poruke za digitalnu publiku nosi opasnost da se složena pitanja pretvore u puka politička prepucavanja.
Različite strategije stranaka i sukobi unutar opozicije
Politikolog Mihajlo Mašić ističe da su partije primijenile različite strategije. Vladajući SNSD se u ovoj kampanji usmjerio na stabilnost institucija, ekonomska pitanja i zapošljavanje mladih, izostavljajući dominaciju nacionalnih tema karakterističnu za ranije godine. Lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića u fokus je stavila vladavinu prava, pravdu i borbu protiv korupcije, dok su SDS i PSS govorili o privrednim temama, stanju u institucijama i položaju omladine.
Mašić takođe primjećuje da su unutar opozicije zabilježeni oštri sukobi i trošenje značajne energije na međusobne rasprave, što je išlo u prilog vladajućoj koaliciji. Kao ozbiljan propust izdvojio je i potpuni izostanak televizijskih debata u kojima bi kandidati za najviše državne funkcije suočili stavove i predstavili programe.
