Punjači za električna vozila u BiH rijetki van velikih centara
Infrastruktura za napajanje savremenih automobila na struju u Bosni i Hercegovini i dalje se nalazi na samom začelju u poređenju sa zemljama u okruženju. Dok vozači pokazuju sve veće interesovanje za ekološki prihvatljiviji prevoz, punjači za električna vozila rijetkost su van urbanih sredina, a njihovo masovnije postavljanje usporavaju visoke cijene opreme i komplikovane administrativne barijere.
Skupo postavljanje i manjak brzih stanica
Pored samog broja lokacija, poseban izazov predstavlja nedostatak brzih stanica koje podržavaju napredne sisteme napona od 800 volti, neophodne za automobile najnovije generacije. Osnivač i voditelj platforme e-punionice Josip Vekić naglašava da je pokrivenost teritorije van gradskih centara izuzetno slaba, što stvara ozbiljne poteškoće vozačima u tranzitu, budući da su manja mjesta i ključne saobraćajnice presudni za nesmetano putovanje.
Zainteresovani kupci se prilikom odabira automobila, osim cijene i dometa sa jednim punjenjem, najviše raspituju o dostupnosti i pouzdanosti mreže. Branislav Vranković iz kompanije Verano Motors ističe da vozače prvenstveno brine da li bez zastoja mogu putovati između Banjaluke, Sarajeva, Mostara, Tuzle, Bijeljine i ostalih gradova, kao i koliko su lokacije pristupačne, a rukovanje samim uređajima jednostavno i pouzdano.
Visoki troškovi nabavke i administrativne prepreke
Izgradnja funkcionalne mreže podrazumijeva znatna finansijska ulaganja. Prema Vekićevim riječima, nabavka kvalitetnog DC punjača snage između 50 i 180 kilovata košta od 40.000 do 100.000 KM, pri čemu u taj iznos nisu uračunati troškovi instalacije, softvera i redovnog održavanja. Dodatne prepreke investitorima predstavljaju priključak na elektroenergetsku mrežu, građevinski radovi, procedure izdavanja dozvola i nejasna pravila licenciranja. On upozorava da svaki dan zastoja u radu punjača donosi ne samo finansijski gubitak već i pad povjerenja korisnika.
Baterije kao poseban izazov za osiguravajuće kuće
Sa razvojem tržišta električnih automobila javlja se i potreba za prilagođavanjem pratećih usluga, posebno u sektoru osiguranja. Ova tema naći će se na dnevnom redu pete konferencije Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2026), koja se 7. i 8. oktobra održava u Banjaluci.
Budući da je baterija najskuplja komponenta ovakvih vozila, glavno pitanje nakon saobraćajne štete jeste da li je oštećeni dio moguće popraviti ili je neophodna zamjena kompletnog baterijskog paketa. Osnivač EV Clinic Zagreb Vanja Katić ukazuje na to da bi prije proglašenja totalne štete trebalo uvesti nezavisnu dijagnostiku i dokumentovati stanje baterije, kako bi se jasnije razdvojile posljedice udesa od uobičajenog trošenja, što je naročito važno kod polovnih vozila.
Vranković napominje da bi budući paketi osiguranja mogli objediniti servisne usluge, pomoć na putu i zaštitu baterije, što bi kupcima otklonilo strah od visokih i nepredviđenih troškova popravki nakon nekoliko godina upotrebe vozila.
