Sve veći uvoz radne snage u Srpsku: Biroi puni, a radnika nema
Iako se na evidencijama Zavoda za zapošljavanje u Republici Srpskoj nalazi oko 48 hiljada lica, domaći poslodavci se suočavaju sa ozbiljnim deficitom kadrova, zbog čega je sve veći uvoz radne snage iz azijskih zemalja postao svakodnevica na našem tržištu rada.
Najveći nedostatak radnika bilježi se u oblastima ugostiteljstva i građevinarstva. Prema zvaničnim podacima sa biroa, među nezaposlenima prednjače lica sa srednjom stručnom spremom, dok kod onih sa visokim obrazovanjem ima najviše pravnika i ekonomista. Istovremeno, u Republici Srpskoj hronično nedostaju ljekari, vaspitači, te profesori fizike i matematike, dok u uslužnim djelatnostima nema dovoljno kuvara, konobara i pomoćnog osoblja.
Strani radnici u ugostiteljstvu i građevinarstvu
Zbog manjka domaće radne snage, poslodavci u sektoru ugostiteljstva sve češće pomoćne radnike pronalaze na dalekim destinacijama. Predstavnik Udruženja hotelijera „Jahorina“ Dragan Sokolović naveo je da je dio zaposlenih stigao iz Nepala, dok se vode pregovori i za dolazak radnika iz Indije i sa Filipina.
Sokolović objašnjava da je to uglavnom upotrebljiva radna snaga za pomoćne poslove, mada bi hotelijeri željeli da potrebe riješe domaćim kadrom. On ukazuje na to da su na turističkim destinacijama unaprijeđeni infrastruktura i smještajni kapaciteti, ali da ulaganje u ljudske resurse nije teklo istim tempom. Pored odlaska domaćih radnika u potrazi za boljim uslovima, problem predstavlja i razvijen privatni sektor iznajmljivanja smještaja, kroz koji brojna radna mjesta odlaze u sivu zonu.
Upozorenja privrednika zbog grubih građevinskih radova
Slična situacija godinama je prisutna i u građevinskom sektoru, gdje stranci već duže vrijeme čine okosnicu radne snage na gradilištima širom Srpske. Privrednik Ljubiša Tanić upozorava da su strani radnici angažovani na grubim radovima i armiranju konstrukcija, što uz gotovo nikakav inspekcijski nadzor može stvoriti ozbiljne poteškoće u budućnosti.
Tanić je istakao da se izričito protivi takvom uvozu radnika, napominjući da bi angažovana radna snaga iz inostranstva morala biti kvalitetnija od one koju imamo na domaćem tržištu. On takođe ukazuje na višegodišnji problem lažne nezaposlenosti na biroima, gdje se pojedinci prijavljuju samo radi određenih privilegija dok zapravo rade na crno. Kao posebno opasan trend Tanić izdvaja rad na crno osoba koje su već zaposlene u javnom sektoru, što stvara nelojalnu konkurenciju legalnim preduzećima.
Izazovi na domaćem tržištu rada
Dok su mnogi stručni radnici koji su željeli i znali da rade već odavno napustili ove prostore, značajan dio nezaposlenih, posebno među mlađom populacijom, bira čekanje na zaposlenje u javnom sektoru i na stranačkim listama jer im se ne isplati prihvatanje bilo kakvog posla. Na njihova mjesta dolaze strani radnici koji se postepeno prilagođavaju novom okruženju, pa se uskoro očekuje i dolazak njihovih mnogobrojnih porodica.
