Analiza izbornog procesa: Kako su nevažeći listići prešli devet odsto
Nakon jučerašnjeg glasanja, podaci koje je objavila Centralna izborna komisija BiH pokazuju da je na opštem nivou zabilježeno približno četiri odsto nevažećih glasova, pri čemu su nevažeći listići predstavljali znatno veći problem na parlamentarnim listama nego u trci za inokosne pozicije.
Znatno manje nejasnoća za inokosne funkcije
Birači su se očigledno mnogo lakše snalazili kada su birali pojedinačne kandidate. Tako je prilikom izbora bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH evidentirano 32,5 hiljada nevažećih glasačkih listića, odnosno 3,95 odsto. U RS je situacija bila slična, gdje je za srpskog člana Predsjedništva BiH registrovano oko pet odsto nevažećih, što u apsolutnim brojkama iznosi oko 28 hiljada glasova.
Gotovo identičan obrazac ponovio se i u trci za predsjednika i potpredsjednike RS. Na tom nivou izbrojano je oko 26 hiljada nevažećih listića, što čini približno 4,4 odsto, čime je potvrđeno da direktan izbor pojedinaca stvara znatno manje zabuna među glasačima.
Skok nepravilnosti na parlamentarnom nivou
Prava drama nastaje na parlamentarnim nivoima vlasti, gdje udio pogrešno popunjenih listića dostiže zabrinjavajuće razmjere i približava se pragu od deset procenata. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nevažećim je proglašeno čak 120 hiljada listića, odnosno gotovo devet odsto od ukupnog broja.
Ništa bolji ishod nije zabilježen ni na republičkom i federalnom nivou. Glasači za Narodnu skupštinu RS ostavili su više od devet odsto nevažećih listića, što predstavlja oko 50 hiljada glasačkih dokumenata. Na teritoriji FBiH taj udio iznosi 8,5 odsto, odnosno oko 70 hiljada nevažećih glasova, što jasno ukazuje na sistemski problem složenog modela glasanja.
Problematične brošure i nejasna pravila glasanja
Ovakve brojke nameću potrebu da CIK preispita dosadašnji način glasanja i pojednostavi sam izgled materijala prije narednog izbornog ciklusa. Jedan od ključnih koraka moglo bi biti ukidanje odvojenih brošura sa imenima i rednim brojevima kandidata, s obzirom na to da su mnogi građani popunjavali same brošure umjesto da označavaju kružiće na predviđenom glasačkom listiću.
Dodatni problem predstavljala je i činjenica da članovi biračkih odbora u brojnim situacijama nisu biračima detaljno objasnili ispravnu upotrebu pratećih brošura, što je po svemu sudeći presudno doprinijelo ovolikom broju propalih glasova.
