Izborni poraz opozicije i veze sa vlastima: Analiza Tanje Topić o uzrocima pada
Unutrašnji sukobi, nedostatak jasne razvojne vizije i dugogodišnja povezanost pojedinih političara sa strukturama vlasti ključni su faktori koji su izazvali izborni poraz opozicije, ocijenila je politička analitičarka Tanja Topić u podkastu medija BUKA.
Prema njenim riječima, opozicione partije moraju hitno započeti temeljno pospremanje u sopstvenim redovima i suočiti se sa propustima. Topić navodi da je značajan dio opozicionara godinama funkcionisao u nekoj vrsti simbioze sa vladajućom garniturom kroz razne poslove i dogovore, što je kod građana potpuno uništilo njihov kredibilitet i navelo mnoge birače da na izborni dan ostanu kod kuće.
Veze sa vladajućim strukturama i borba za funkcije
Dugotrajna i mučna usaglašavanja oko kandidatura, praćena otvorenim sukobima, išla su direktno na ruku vladajućoj koaliciji, ističe Topić. Vlast je, kako navodi, mogla mirno da posmatra kako oponenti sami sebe diskredituju boreći se za političke pozicije. Nagla i naknadna pomirenja dojučerašnjih rivala javnost nije doživjela kao iskrena, a dodatni problem bio je sadržaj same kampanje.
Analitičarka naglašava da puka kritika Milorada Dodika nije ponudila konkretna rješenja niti plan razvoja. Obećanja o većim primanjima i boljem životnom standardu, kako navodi, morala su imati jasno definisane ekonomske modele i objašnjenja na koji način će biti sprovedena u djelo.
Pogrešne procjene u kampanji i pitanje odgovornosti
Osvrćući se na nastup Draška Stanivukovića, Topić je istakla da je proglašavanje samog sebe za budućeg premijera prije samog glasanja bio pogrešan korak, naročito imajući u vidu da građani na izborima ne biraju neposredno predsjednika Vlade. Sa osvojenom podrškom, ocjenjuje ona, nerealno je govoriti o premijerskom mjestu. Takođe, ističe da ni drugo mjesto Pokreta „Sigurna Srpska“ ne mijenja suštinu ukoliko ne donosi učešće u vlasti, upozoravajući na razliku između popularnosti na društvenim mrežama i realnog stanja na terenu.
Topić je odbacila teze pojedinaca koji krivca za neuspjeh traže u Nebojši Vukanoviću, ocjenjujući to kao nekorektan pokušaj skretanja pažnje sa sopstvenih grešaka. Ona podsjeća da je Vukanović djelovao sa skromnim finansijama, slabom infrastrukturom i uz snažnu medijsku blokadu u Republici Srpskoj. Glasine o njegovom mogućem sporazumu sa SNSD-om nazvala je političkim samoubistvom koje se neće desiti.
Neophodno provjetravanje i spekulacije o pomilovanju
Kao ključni zadatak opozicionog bloka Topić vidi temeljno „provjetravanje“ kako bi se napravila jasna razlika između autentične opozicije i onih koji vlast kritikuju tek povremeno. Govoreći o Branku Blanuši, podvukla je da ostvareni izborni rezultat i podršku građana treba uvažiti, a ne automatski eliminisati ljude nakon poraza.
Tokom razgovora dotaknuto je i pitanje novog sastava Predsjedništva BiH i eventualnih spekulacija o pomilovanju Milorada Dodika. Topić objašnjava da Ustav i zakoni daju takvo pravo Predsjedništvu, ali da poslovnik izričito nalaže saglasnost sva tri člana za donošenje odluke, mada se takvi akti u domaćoj praksi nerijetko zanemaruju. Osvrnula se i na Dodikovu međunarodnu aktivnost u finišu kampanje, navodeći da je susretima sa inostranim liderima želio da prikaže sopstvenu diplomatsku snagu.
Komentarišući primjenu novih glasačkih tehnologija, analitičarka je zaključila da su one unaprijedile regularnost samog izbornog procesa, ali da tehnološki napredak ne može preko noći preobraziti društvo u zrelu demokratsku zajednicu.
