Robert Vidović kažnjen sa 5.000 KM zbog nespojivih funkcija
Robert Vidović kažnjen je sa 5.000 KM zbog obavljanja nespojivih funkcija, jer je pored dužnosti generalnog sekretara Savjeta ministara BiH istovremeno bio i član Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA). Rješenjem mu je naloženo da napusti jednu od tih funkcija.
Kaznu je izrekla Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, i to više od godinu dana nakon što ga je Transparency International BiH prijavio u avgustu 2025. godine, a kako se navodi, do tog ishoda se došlo usljed neefikasnosti u radu same Komisije. TI BiH je u prijavi od 15. avgusta 2025. ukazao da obje Vidovićeve pozicije potpadaju pod zakonsku definiciju nosioca javne funkcije i zatražio utvrđivanje sukoba interesa i izricanje odgovarajuće mjere.
Zakon propisuje samo jednu javnu funkciju
Član 6 Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH propisuje da nosilac javne funkcije obavlja samo jednu javnu funkciju, osim kada je zakonom i drugim propisom drugačije uređeno. Ipak, članovi Komisije mjesecima nisu mogli postići saglasnost o tome da li je Vidović u Upravni odbor FIPA imenovan po službenoj dužnosti i da li se ovo članstvo smatra dodatnom javnom funkcijom.
U aprilu ove godine nije prihvaćen prijedlog nadležne službe da mu se utvrdi sukob interesa, dok se u maju razmatrala i obustava postupka. Postupak je ipak doveo do izricanja novčane kazne, ali ostaje otvoreno pitanje da li će Vidović postupiti po nalogu i napustiti jednu od nespojivih funkcija.
Nijedna sankcija do kraja oktobra 2025.
Dugotrajno odlučivanje u ovom predmetu odvijalo se u okolnostima brojnih prepreka u primjeni zakona. Komisija je počela raditi u novembru 2024. godine, ali do kraja oktobra 2025. nije izrekla nijednu sankciju, dok su desetine prijava čekale na rješavanje.
Početak rada Komisije obilježili su kašnjenje u usvajanju pravilnika i drugih neophodnih podzakonskih akata, višemjesečno neobezbjeđivanje pečata u Ministarstvu pravde BiH i izostanak zakonom predviđene tehničke podrške APIK-a.
TI BiH upozoravao na opstrukcije
TI BiH je još prilikom usvajanja zakona upozoravao da predloženi model rada i nejasan status članova Komisije mogu otvoriti prostor za opstrukcije i neefikasno odlučivanje, što se upravo i desilo, a slučaj u predmetu Vidović to ilustruje.
Primjenu zakona, predstavljenog kao važan korak u evropskim integracijama, dodatno su opteretila sporna imenovanja pojedinih članova Komisije i pokušaji ograničavanja prisustva javnosti sjednicama. U vrijeme kada dnevni redovi, materijali i odluke nisu objavljivani, prisustvo sjednicama bilo je jedini preostali oblik neposrednog javnog nadzora nad njenim radom, prenose mediji.
