Banjalučka Gimnazija i manjak kadra: Tri profesora predaju istoriju jednom odjeljenju
Banjalučka Gimnazija i manjak kadra sa kojim se suočava obrazovni sistem došli su do izražaja u nesvakidašnjoj situaciji u kojoj jedno odjeljenje ove prestižne škole istoriju sluša kod čak tri različita predavača. Do ovog rješenja došlo se nakon što je profesorka istorije otišla na bolovanje, a na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nije bilo nijednog slobodnog stručnjaka ovog profila.
Interna preraspodjela časova zbog bolovanja
Direktorka banjalučke Gimnazije Živka Bačinski navodi da škola trenutno ima popunjena sva radna mjesta stručnim kadrom, ali da pronalaženje zamjena na kraći rok stvara ogromne poteškoće jer većina kandidata traži dugoročniji radni angažman.
Ona je pojasnila da je koleginica na bolovanju do 31. oktobra i da se radilo o potrebi za zamjenom na mjesec dana. Nakon što su se obratili Zavodu za zapošljavanje i dobili odgovor da nema raspoloživih profesora istorije, školski aktiv donio je odluku kako učenici ne bi trpjeli. Polovinu norme preuzeo je profesor koji radi u Čelincu gdje nema puni fond časova, dok su preostalih osam časova među sobom podijelili profesori iz same Gimnazije. Nastavnica koja odsustvuje u redovnoj je komunikaciji sa kolegama, pa nastavni proces teče bez smetnji.
Deficiti se šire van matematike i fizike
Iako je javnost godinama navikla na vijesti o hroničnom nedostatku nastavnika fizike i matematike, podaci sa terena pokazuju da problem zahvata sve više predmeta.
Živka Bačinski ističe da manjak stručnog kadra više ne pogađa samo prirodne nauke, dodajući da su nedavno jedva obezbijedili zamjenu i za profesora fizičkog vaspitanja preko Zavoda. Iako se Gimnazija kao ugledna ustanova lakše snalazi i uspostavlja kontakte sa Prirodno-matematičkim fakultetom i dekanima, znatno teže je manjim školama u manjim sredinama gdje na evidencijama uopšte nema predavača.
Direktorka, koja ima tri decenije radnog staža u prosvjeti i završenu Pedagošku akademiju i PMF, navodi da se danas ne može reći da su primanja u prosvjeti loša, naročito u poređenju sa poslijeratnim periodom. Međutim, primjetan je pad interesovanja i motivacije mladih za ovaj poziv, uz izraženu težnju za odlaskom u inostranstvo, mada se dio ljudi i vraća.
Upozorenja sindikata o položaju prosvjete
Na alarmantnu situaciju povodom 5. oktobra, Svjetskog dana prosvjetnih radnika, ukazao je i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, apelujući na bolje vrednovanje rada prosvjetara i poboljšanje njihovog materijalnog i socijalnog statusa.
Predsjednik Sindikata Dragan Gnjatić naveo je podatke UN-a prema kojima globalno nedostaje oko 44 miliona prosvjetnih radnika, od čega pet miliona u Evropi i Sjevernoj Americi. On je upozorio da i kod nas sve manji broj svršenih srednjoškolaca upisuje pedagoške fakultete, zbog čega učiteljice koje odlaze na trudničko bolovanje nemaju zamjenu jer na biroima nema profesora razredne nastave, dok u predškolskim ustanovama u potpunosti nedostaju vaspitači.
Gnjatić je takođe apelovao na veću zaštitu prosvjetnih radnika i djece od nasilja u školama i vrtićima, uz poruku sindikata da je ulaganje u prosvjetare istovremeno ulaganje u djecu i cjelokupno društvo.
